Zukan Helez: Imamo rješenje za demobilisane borce, ali to ne odgovara HDZ-u i SDA

Pišu Armin Aljović i Sead Omeragić

Stotine demobilisanih boraca za četvrtak najavljuje proteste širom Federacije, ukoliko Komisija za usaglašavanje različito usvojenih tekstova Parlamenta FBiH ne usaglasi novi Borački zakon.

Zukan Helez, bivši ministar za boračka pitanja u Vladi FBiH, danas federalni zastupnik i član SDP-a, za Patriju govori šta donosi novi borački zakon, zbog čega vlast ne želi pitanje demobilisanih boraca riješiti na kvalitetan način, te ima li mjesta optužbama da boračkom populacijom SDA i HDZ kupuju izbore.

NAP: Kakva je sudbina Boračkog zakona koji je na nekoj vrsti čekanja? Je li dovoljno usvojiti predloženi zakon i da li bi time problem demobilisanih boraca u FBiH bilo riješen?

Helez: Bojim se da sva ova priča oko Boračkog zakona može otići u dva smjera: da vlast cijelu priču razvuče i ne usvoji zakon, što im je sigurno i cilj, jer bi na taj način nastavili manipulisati boračkom populacijom, ili, drugi, jednako loš scenario je da se usvoji zakon koji se ne može provesti, jer prema onome što traže iz nekih boračkih organizacija implementacija takvog boračkog zakona bi koštala oko milijardu KM, što Federacija ne može izdržati.

NAP: Šta je po vama jedino rješenje?

Helez: Novac koji se trenutno izdvaja za boračku populaciju, što je oko 570 miliona KM godišnje, treba samo pravednije preraspodijeliti. Demobilisani borci bi na taj način dobili ono što im pripada, a Federacija ne bi bila ekonomski opterećena.

NAP: Šta su bili vaši amandmani u ovom novom Boračkom zakonu?

Helez: Bilo je više amandmana. Jedan od njih je da sam tražio da se odvoji borbeni od neborbenog sektora. Šta to znači? Borački dodatak bi imali smo oni demobilisani borci koji su neposredno bili na linijama u borbama; diverzanti, pješadija i sl. To su jednoglasno prihvatili na Parlamentu. Da to nije prihvaćeno, svih 500.000 i više osoba koje se trenutno nalaze na boračkim spiskovima bi imali pravo na novčane naknade, i nastupio bi kolaps u Federaciji. Sada je dužnost ministarstva da do 1.1. 2019. naprave podzakonski akt i registar iz kojeg će se tačno vidjeti koliko i na koji način je Zukan Helez bio u borbi, ili neko drugi. Ako je bio u logistici, ili negdje drugo, ne pripada mu taj borački dodatak. Ako je bio u borbama, imat će novčanu naknadu. Naravno, ni neborbeni dio nije zanemaren kroz ovaj zakon. Oni su također bili važan dio odbrane tokom rata. Trebaju dobiti 14 prava, počevši od zdravstvene zaštite do prednosti pri zapošljavanju, ali ne i ovaj novčani borački dodatak. Njega će imati samo borci koji su bili na liniji. Konačno, svako ko je bio u ratu u BiH, pretrpio je tu patnju i treba imati neku vrstu satisfakcije.

NAP: Dakle, vi ste sigurni da je 570 miliona KM, koliko FBiH sada izdvaja za boračku populaciju dovoljno, samo taj novac treba preraspodijeliti?

Helz: Tako je. Vi sada imate oko 50 do 70 miliona KM koji se izdvajaju za dopunska prava boraca preko deset kantona. Taj novac niko ne kontroliše. Ostavljeno je ministrima da ga dijele kome žele. To je ogroman novac. Zatražio sam da se od tog novca izuzme 30 miliona KM, i da se direktno isplaćuje kao borački dodatak. Ako tako poredamo stvari, nakon toga borcima nisu potrebna nikakva dodatna primanja. Kada demobilisani borac svakog 1. u mjesecu dobije naknadu u novcu, onda će on imati za svoje potrebe i neće tražiti dodatne pomoći od države po tom osnovu. Sada imate situaciju da ministar nekom demobilisanom borcu da 20.000 KM da uredi kuću, a onda ovaj ministru vrati pola. To jeste tragedija, ali je tako. Dakle, tražio sam da ministri ne raspolažu tim sredstvima, već da se odmah uplaćuje demobilisanim borcima na račun. Po mojoj procjeni, više od 100 miliona KM namijenjenih borcima se raspe preko kantona na takav način. Tražio sam da se borački dodaci finansiraju i iz drugih nivoa vlasti, od općina preko kantona do Federacije, pa teret niko ne bi ni osjetio.

NAP: Čini se da je najviše zapelo oko ‘boračkog spiska’. Demobilisani borci traže da vlasti objave spisak kome sve isplaćuju boračke naknade. Vlada to odbija. Je li problem sa objavom boračkog spiska pitanje tehničke ili političke prirode?

Helez: Svi ti podaci o bivšim borcima imaju u općinskim BIZ-ovima (Boračka-invalidska zaštita). Tu znaju koliko ima demobilisanih boraca u Konjicu, u Bugojnu i tako u svakoj općini u Federaciji.

Dakle, u tim podacima piše u kojoj jedinici je vojnik bio, kada u koju jedinicu je prešao i sl. Danas imamo ljude u općinskim službama koji trenutno nemaju šta raditi. Izdaju jednu potvrdu u tri dana. Dakle, oni bi vrlo brzo mogli objediniti taj borački spisak.

NAP: Zbog čega iz SDA ne dozvoljavaju da se taj spisak objavi?

Helez: Jer su na spiskovima za boračke benefite i neki njihovi stranački ljudi, obično predsjednici lokalnih odbora SDA, aktivisti druge vrste koji na terenu rade u korist SDA. Oni su ih uveli na te boračke spiskove i dali neke pogodnosti, iako nisu bili u ratu. Ne mora značiti da takvi ljudi nisu nikako bili u ratu, možda su bili tri mjeseca, a onda su im dopisane tri godine.

NAP: Koristi li se HDZ i Čović istom matricom?

Helez: Apsolutno. I, ako pratite kada su se uvodili ti stranački ljudi na boračke spiskove, uglavnom kao invalidi, vidjet ćete da je to bilo masovno od 2004. do 2006. godine, kada su počele stizati tranše od MMF-a, kada je počeo stizati PDV… U tom periodu se javlja najveći broj ljudi koji je dobio prijevremene penzije. A da bi dobili prijevremene penzije, morali su imati potvrdu o učešću i ratu. To je jedan organiziran posao. Na taj način je uvedeno oko 280.000 novih osoba u razna boračka prava. To su glasači SDA i HDZ-a. Ko kontrolište tu populaciju, imaju stabilno glasačko tijelo.

NAP: Hoćete reći da su, evo, iz SDA na neki način prisvojili pravo na boračku populaciju ili obilježavanje stradanja Bošnjaka?

Helez: Bio sam kao ministar za boračka pitanja na obilježavanju stradanja Bošnjaka u Vrbanji u Bugojnu. Održao sam govor i dobio gromoglasan aplauz. Zovnu me i naredne godine, ali mi kažu da nije dobro da govore političari, pa će se samo obraćati efendije. Ok, nema problema, prihvatim to. Međutim, sada kada je Melika Mahmutbegović iz SDA došla na poziciju potpredsjednice Federacije BiH, vidim da su ponovo uveli praksu da u Bugojnu, dakle, odakle je i ona, ponovo govore političari na obilježavanju stradanja civila kao i na drugim stratištima. Tako je i u drugim mjestima.

NAP: Na koji način nacionalne stranke uspijevaju manipulisati boračkom populacijom, ako je od rata prošlo više od 20 godina?

Helez: Kao ministar sam davao imena i adrese ljudi koji su pravili zločine. Tražio sam da se, naprimjer, od hrvatskih vlasti zahtijeva hapšenje nekih osumnjičenih za zločine u srednjoj Bosni. SDA ima drugačiji pristup. Od svega samo pričaju. Svaki put kažu: “Zločinci moraju odgovarati“. Ali, ništa ne prave konkretno da se to desi. Jer, ako se ta priča završi, onda ne bi imali o čemu govoriti.

NAP: Jedne prilike ste rekli ste da vam je najteže bilo sa boračkim udruženjima koje vode lažnjaci?

Helez: Imate manji broj boračkih udruženja koji ne traže novac iz budžeta, imaju svoje projekte i rade. Većina drugih udruženja vode problematični ljudi, koji su u sukobu sa zakonom. U Bugojnu imate tri boračka udruženja. Po 30.000 KM koliko naplate godišnje iz budžeta, to je 90.000 na kraju godine. Na nivou FBiH to je oko 20 miliona KM godišnje samo za boračka udruženja. Ni jedan borac od toga nema koristi. Predsjednici boračkih udruženja uglavnom imaju službeni automobil, imaju vozača, imaju plaćen mobitel… bolje žive nego zastupnici u parlamentima.

NAP: Ostali ste zapamćeni kao ministar koji je sa spiska boračkih naknada isključio veliki broj osoba. Govorilo se da su to lažni invalidi i demobilisani borci plagijatori?

Helez: Taj posao je uglavnom uradio Institut za medicinsko vještačenje, na čijem čelu je bio ljekar koji je član Predsjedništva SDA. Nijedan ljekar nije bio član SDP-a. Ja na tu instituciju nisam imao bilo kakvog utjecaja. Dakle, nisam ja izvodio te ljude iz prava, jer nisam ljekar, i ne mogu ja vršiti procjenu invalidnosti. Institut je tada iz prava izveo oko 6.000 osoba. Sve ukupno, sa onim koje je i Ministarstvo izvodilo, dobili smo oko 15.000 osoba manje na teret budžeta jer je ustanovljeno da nemaju prava na tu vrstu naknada. HVO je išao sa uvođenjem ljudi u prava i davao im je visoke procente invalidnosti. Dakle, uvodili su ljude koji nisu nikako bili invalidi, a onda su im iz HDZ-a preko svojih ljekara davali  visoke procente invaliditeta. Od 2004. do 2006. je na taj način u zapadnoj Hercegovini na spisak vojnih invalida uvedeno oko 4.000 osoba. Deset godina nakon rata nisu bili invalidi, a onda su odjednom postali. SDA je imala drugačiji koncept – invaliditet kod ljudi su podizali blago, ali su uveli više ljudi u ta prava. Naprimjer, ako je neko imao 30 posto invalidnosti, podizali su im na 50 posto, i na taj način nepravedno povećavali njihova mjesečna primanja i kupovali njihovu pažnju.

NAP: Šta se sada dešava u Institutu za medicinsko vještačenje?

Helez: HDZ je postavio svog čovjeka na čelo tog instituta. Čujem da i danas neke ljude uvode u boračka prava.

NAP: Kako je završila revizija koju ste vi pokrenuli?

Helez: Sud je presudio da se revizija uradi ponovo. Dakle, nisu ti ljudi vraćeni u prava, već je Sud naredio novo vještačenje invalidnosti onih koji su izvedeni iz prava. Tako da priča o poništenju revizije nije tačna. Konačno, ljekari su ti koji mogu izvesti ili uvesti nekoga u prava, ne može to uraditi pravnik.

Izvor: nap.ba


SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za Android ili iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu