Aner Žuljević

U BiH je plata mala, jer je država preskupa

Iznos prosječne plate često je u neskladu s ekonomskim kretanjima u našoj zemlji i kontaminiran javnim sektorom, te je kao indikator apsolutno neupotrebljiv u smislu ocjene stanja u realnom sektoru.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za decembar 2019. godine u Federaciji BiH iznosila je 958 KM i nominalno je viša za 2,8 posto, a realno za 3,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Ipak, prema podacima istraživanja koja su dostupna, razlika u plaćama između javnog i realnog sektora u BiH najviša je u Evropi u korist javnog sektora. Plaće u javnom sektoru u FBiH veće su za 49 posto od plaća u realnom.

Delegat SDP-a u Domu naroda FBiH i doktor ekonomskih nauka Aner Žuljević kaže kako većina građana Bosne i Hercegovine preživljava s plaćom od oko 600 KM, koliko iznose primanja zaposlenika u realnom sektoru.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća iznosi oko 900 KM, ali u taj prosjek uračunata su i primanja zaposlenih u javnom sektoru. Krajem prošle godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na neto plaću do 450 KM bio je prijavljen 133.621 radnik, od ukupno 521.025 zaposlenih. Prosječna plaća u javnoj upravi u Federaciji BiH neslužbeno iznosi 1.250 maraka, a u realnom sektoru, dakle proizvodnji, ona je oko 530 KM, premda to država odbija potvrditi, pravdajući time da se podaci ne vode odvojeno za realni i javni sektor”, smatra on.

Kod nas je neto plata mala, dodaje, između ostalog i zbog činjenice da je država preskupa i kao takva poreznom presijom uzrokuje nizak životni standard radnika u realnom sektoru. Najveći dio radnika u realnom sektoru prima nešto malo više od minimalne plate koja s aspekta troškova života ne može pokriti ni trećinu troškova potrošačke korpe koja danas iznosi više od 2.000 KM.

Upoređivati naše minimalne plate i one u razvijenim zemljama Evropske unije je besmisleno, jer se tamo za nekoliko dana zaradi naša minimalna plata. Ono što dodatno otežava situaciju životnog standarda u BiH je činjenica da su cijene kod nas gotovo pa identične cijenama u EU. Zbog toga je izuzetno važno da država promjenama u poreznom pristupu dohotku napravi iskorak koji bi značio mnogo za privredu, ali i za građane, jer bi se rasterećenjem poslovanja kroz smanjenje cijene rada postigle najmanje tri dobre stvari”, navodi Žuljević.

Pojašnjava kako bi se prvo trebalo omogućiti povećanje plaća, pa povećanje zaposlenosti, a sve to dovelo bi do povećanja potrošnje i samim tim ekonomskog rasta i kreiranja potrebe za otvaranje novih radnih mjesta. Tako bi se osiguralo da porezno rasterećenje bude preusmjereno u rast minimalne plate, vlada isto mora garantovati usvajanjem zakona o minimalnoj plati.
Porezna reforma je veoma značajan instrument koji stoji na raspolaganju vlasti pri vođenju i razvojne i socijalne politike, a koji zbog stalnog rasta javne potrošnje nije nikada adekvatno korišten”, zaključuje Žuljević.


SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za Android ili iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu