Stručnjaci protiv bilo kakve gradnje na ostacima sarajevskog Tašlihana

Savjetovanje o zaštiti Tašlihana održano je u formi okruglog stola sinoć u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, u organizaciji SDP BiH Stari Grad Sarajevo. Cilj je bio ukazati na važnost tog već narušenog arheološkog nalazišta, koje je nekada služilo za smještaj karavana i ostalih putnika namjernika, okupljeni su razmijenili diskusije i mišljenja o gradnji poslovnog objekta na temeljima spomenika nacionalnog spomenika, a uz pomoć novih tehnologija mogli su vidjeti i kako je Tašlihan nekada izgledao.

“Inicijativu za zaštitu Tašlihana pored SDP-a podržavaju brojne stranke i političke ličnosti, ali i, što je mnogo važnije, brojna strukovna udruženja i organizacije koje okupljaju ljude iz struke. Stav javnosti je očigledan i čini se da skoro niko osim investitora, njihovih političkih zaštitnika i troje ljudi u komisiji, ne podržava gradnju bilo kakvog, a kamo li poslovnog objekta na Tašlihanu. Ovo je sada nadrstranačka i nadpolitička inicijativa društva koje se protivi razaranju našeg kulturno-historijskog blaga i naslijeđa”, govori Malik Garibija, predsjednik SDP BiH Stari Grad Sarajevo i organizator skupa.

Nekadašnja predsjednica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i profesorica historije arhitekture i zaštite kulturnog naslijeđa na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu Amra Hadžimuhamedović kazala je novinarima da bi to bio nastavak razaranja Tašlihana što je počelo još 1891. godine kada je donijet prvi regulacioni plan Sarajeva.

“Intenzivno razaranje otkrivenog arheološkog lokaliteta bilo je 2007. godine kad se krenulo u obnovu hotela Europa i kada je otkriveno da postoji veliko blago na lokalitetu gdje je planirana garaža i dvorište hotela”, podsjetila je Hadžimuhamedović.

Taj lokalitet nazvala je jednim od najznačajnijih i jedinim arheološkim lokalitetom u Sarajevu koji je ostao da svjedoči o preklapanju slojevima unutar Sarajeva i dugotrajnom razaranju kojem je sarajevska historijska jezgra bila izložena. Također, taj objekat svjedočanstvo je dometa gradnje Sarajeva.

Poslanik SDP BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović kazao je da bi se gradnjom na ovom lokalitetu zloupotrijebio nacionalni spomenik, te je najavio istrajavanje u parlamentarnoj i pravnoj borbi za Tašlihan ali i druge ugrožene spomenike.

U ime Nacionalnog komiteta ICOMOS u BiH arhitektica Elša Turkušić Jurić smatra da je bilo kakva gradnja u okviru tog kompleksa nepotrebna. Rekonstrukcija je, tvrdi, nemoguća jer ne postoje artefakti da bi to bilo adekvatno urađeno, a neka savremena intervencija je neopravdana jer je ovo mjesto dovoljno prezentno, pokazuje slojevitost ambijenta i njegov karakter.

“Makar i stakleni paviljon o kojem su projektanti govorili zaklonio bi ostatke Tašlihana kao reprezenta osmanske arhitekture i time umanjila vrijednost objekta”, kazala je Turkušić Jurić, ističući da je šteta već napravljena jer su temelji jednog dijela Tašlihana podignuti s postojećih položaja i postavljeni na betonsku ploču.

O opravdanosti tog postupka nije mogla govoriti, ali to je već umanjilo vrijednost arheološkog lokaliteta te ukoliko se i dalje nastavi intervenirati u duhu komercijalizacije ili privatizacije nacionalnih spomenika onda se gubi nacionalni spomenik, a time društvo gubi svoje vrijednosti.

Zakonske intervencije na entitetskom nivou najavio je Damir Mašić, zastupnik u Parlamentu FBiH. On je pojasnio kako će intervencijom u zakon pokušati umanjiti prostor sive zone koji se trenutno koristi za uništavanje ovog ali i brojnih drugih spomenika.

Načelnik Općine Stari Grad Sarajevo Ibrahim Hadžibajrić također je mišljenja da se svi trebaju uključiti kako se ne bi dozvolila gradnja na ovom mjestu, ističući da je to bh. kulturno-historijska baština. Iznio je vrlo oštre stavove kako Općina i on kao njen načelnik neće to dozvoliti i da će učiniti sve što je u njegovoj moći da se ovom procesu suprotstavi.

Tašlihan je važan spomenik kulture, ali i turistička atrakcija. Ova zadužbina Gazi Husrev-bega, (kameni han, Husrevbegov karavan-saraj ili Stari han) sagrađen je između 1540. i 1543. godine. Pri gradnji ovog objekta, kao i susjednog bezistana, učestvovali su majstori iz Dubrovnika.

Tašlihan je gorio prvi put 1697., zatim 1831. kada je dograđen prostor za staje na krajnjem sjevernom dijelu, koji za sada nije istraživan. Potpuno je uništen u požaru 1879. godine. Vrijednost ostataka Tašlihana je nerpocjenjiva, kao i njihov turistički potencijal.