Damir Filipović za portal Interview.ba

Potrebne stotine miliona KM da bi se poboljšao kvalitet zraka u Kantonu Sarajevo

Nivo zagađenosti zraka tokom prošle godine u Sarajevo dospijevao je čak i preko 400 mg/m3, dok u drugim europskim gradovima nije prelazio ni 4 mg/m3. Iako su svi svjedočili ogromnom zagađenju, reakcije nadležnih vlasti tada su bile blage ili su u potpunosti izostale.

Svjesni problema koji ih svake godine muči, građani glavnog grada požalili su se premijeru Edinu Forti prilikom druženja, koje je održano u okviru projekta „Čitaj više, misli više“ Heinrich Boll Stiftung organizacije, početkom jula ove godine, te ga zamoli da učini nešto po tom pitanju. Stoga smo razgovarali s ministrom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Damirom Filipovićem o tome koji su to planovi nove vlade kada je u pitanju ovaj problem, te koliko je potrebno jednom gradu poput Sarajeva da se u potpunosti približi standardima Evropske unije i da se usvoji njihova okolišna politika.

INTERVIEW.BA: Sarajevo je među gradovima s najzagađenijim vazduhom na svijetu. Da li ste već definirali preventivne mjere, jer se bliži zima, a samim time i veće zagađenje vazduha?

FILIPOVIĆ: Što se tiče mjera koje se preduzimaju, treba znati da Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, u skladu sa važećim propisima, organizuje upravljanje kvalitetom zraka, što podrazumijeva provođenje niza mjera na sprečavanju i smanjivanju zagađenja zraka. Ovi poslovi se obavljaju u saradnji sa drugim kantonalnim ministarstvima, upravnim ustanovama, općinama i stručnim institucijama.

Inače, prema aktuelnom Zakonu o zaštiti zraka Federacije BiH, za kvalitet zraka su odgovorni Federacija, Kanton, Grad i općine, kao i privredni subjekti, pravna i fizička, kao i građani. Ključni ciljevi koji se žele postići i na kojima Ministarstvo kontinuirano radi su definisani federalnim strateškim dokumentima, kao i Kantonalnim planom zaštite okoliša i drugim aktuelnim studijama, elaboratima i planovima. Radi se o poboljšanju planiranja kvaliteta zraka kroz donošenje i provedbu prostorno – planske dokumentacije, ograničenju emisije iz pojedinačnih izvora, te unaprjeđenje korištenja energije smanjivanjem energetske intenzivnosti i provođenjem projekata energijske sanacije objekata različite namjene. Potrebna su značajna finansijska sredstva, bolje institucionalno i kadrovsko okruženje, te sinergijska postupanja različitih nivoa i međusektorski rad organa nadležnih za planiranje, privredu, saobraćaj, energetiku, itd.

Dakle, mjere koje se provode su kontinuirane, a pripremamo i novi Plan interventnih mjera u situacijama prekomjerne zagađenosti zraka, koji ćemo predložiti Vladi Kantona Sarajevo na usvajanje. Što se tiče predviđanja kakva će biti zima koja je pred nama, to je vrlo nezahvalno imajući u vidu uzroke zagađenja koje sam naveo.

INTERVIEW.BA: Koliko se stimuliše upotreba prirodnog gasa, te da li će i ove godine biti redukovan saobraćaj?

FILIPOVIĆ: Mi sa jedne strane stimulišemo korištenje prirodnog gasa i ulažemo napore da se poveća broj korisnika, a s druge strane se povećava cijena gasa što će se sigurno negativno reflektovati i na problematiku zagađenja zraka. Poznat je i problem sa saobraćajem i propisima na višim nivoima vezano za tehničku ispravnost vozila i vršenje eko testa. Tek 01.01.2020. godine treba očekivati provođenje odredbi federalnog Pravilnika o ispitivanju izduvnih gasova motornih vozila (Eko test) u stanicama za tehnički pregled, a koje podrazumijeva da će se mjerenje izduvnih gasova, koje se već odavno vrši, iščitavati i utvrđivati da li je emisija povezana sa tehničkom ispravnosti/neispravnosti vozila. Međutim i pored četverogodišnjeg prijelaznog perioda, to automatski ne znači da će vozila koja imaju prekomjerne emisije biti isključena iz saobraćaja. Ako imamo najnovije spoznaje da saobraćaj u Kantonu Sarajevo participira u zagađenju između 30 i 40 posto, upitno je kakva će nam biti naredna zimska sezona i u ovom pogledu.

Prije svega, mora se znati da osim ljudskog djelovanja, na kvalitet zraka u Kantonu Sarajevo utiču značajno prirodne, termičke, meteorološke pojave. Za Sarajevsku kotlinu karakteristična je pojava temperaturnih inverzija u zimskom periodu, a utjecaj na kvalitet zraka imaju i tzv. pojave toplotnih otoka.

Također, s obzirom na kotlinski položaj, jako je slabo provjetravanje, odnosno česte su situacije potpunog odsustva vjetra, što doprinosi kumuliranju zagađujućih materija nisko pri zemlji. Ako na ove pojave dodamo tri izvora zagađenja uzrokovana antropogenim utjecajima, kao što su saobraćaj, industrijski i stambeni sektor u kontekstu zagrijavanja prostora, može se zaključiti da je problem zagađenja zraka u Kantonu Sarajevo višedimenzionalan. Inače, u Kantonu Sarajevo kvalitet zraka se može ocjenjivati kroz prisustvo PM10 čvrstih čestica, koje su problem posebno u toku zimske sezone. Ostali parametri koji se mjere, poput azotnih oksida, sumpor – dioksida itd. u zadovoljavajućim su mjerama – kaže Filipović.

INTERVIEW.BA: Koliko će nova Vlada KS izdvojiti novca u narednom periodu da se zagađenje vazduha smanji i u koju svrhu?

FILIPOVIĆ: Da bi se realizovali projekti koji će bitno poboljšati kvalitet zraka u Kantonu Sarajevo potrebne su na stotine miliona KM. Ova Vlada je već pokazala da želi ulagati daleko više sredstava da bi se saniralo nezadovoljavajuće stanje i to kroz više primjera. U tom smislu, povećali smo izdvajanja za projekte energijske efikasnosti tako da u ovoj godini u saradnji sa UNDP-ijem radimo na energijskoj obnovi 39 javnih objekata, a u dosadašnjim godinama je rađeno samo po 7 objekata. S tim u vezi, povećala su se i finansijska ulaganja, tako da je u tekućoj godini izdvojeno oko 5.55 miliona KM za pomenutu namjenu. Pored ovoga, Vlada Kantona je prihvatila i pokretanje procedure kreditnog zaduženja kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 8 miliona eura kako bi se proveli projekti energijske efikasnosti na dodatnih 40 javnih objekata. Uz kreditna sredstva EBRD obezbjeđuje i 2 miliona eura granta za istu svrhu.

INTERVIEW.BA: Kazali ste da se stimuliše upotreba prirodnog gasa koliko ste za tu svrhu izdvojili novca?

FILIPOVIĆ: U ovoj godini smo izdvojili 400.000 KM za stimulaciju priključaka prirodnog gasa kao ekološki prihvatljivog energenta kroz projekat koji realizujemo sa KJKP ‘‘Sarajevogas‘‘-om. Spremna su i sredstva za subvencioniranje projekata energijske obnove i stambenih objekata koje realizujemo u saradnji sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERDA. Kako bi se smanjila potrošnja energije i emisije u zrak od grijanja, kreiran je Model energijske efikasnosti koji podrazumijeva grant sredstva za fizička lica u iznosu od 45 posto, 30 posto su općine i 15 posto je Kanton. Ostatak sredstava su ili lična ulaganja, a osigurani su i povoljni kreditni aranžmani. Dosad je pokazan veliki interes za ovaj projekat. Pokrenut je i projekat energijske efikasnosti sa Ministarstvom za rad i socijalnu politiku, raseljena lica izbjeglice , u okviru koga bi se provodile mjere na objektima osoba u stanju socijalne potrebe.

Na ovaj način, osim smanjenja budžetskih sredstava koja se izdvajaju u svrhu pokrivanja troškova energenata, dodatno se može smanjiti produkcija toplote, pa i zagađenje zraka. Do sada je sačinjena evidencija objekata, a rebalansom Budžeta smo predvidjeli 200.000 KM za detaljniju razradu i elaboraciju svakog objekta i korisnika ponaosob. Također, prvi put ove godine izdvajamo 100.000 KM za nabavku Kalcijum hlorida za primjenu mokrog postupka u smislu održavanja saobraćajnica u Kantonu Sarajevo tokom zimskog perioda. Nabavku će izvršiti KJKP ‘‘Rad‘‘, a cilj je smanjivanje i ’’obaranje’’ čestica prašine sa saobraćajnica i sprečavanje ponovnog dizanja u zrak, što je evidentirano već odavno kao problem.

INTERVIEW.BA: Kakvo ste stanje zatekli na ministarskoj poziciji prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, kada je u pitanju kontrola i osiguravanje kvalitet vazduha?

FILIPOVIĆ: Moram reći da je u odnosu na kadrovske i institucionalne kapacitete preduzeto puno različitih aktivnosti u ovoj oblasti. Tu prije svega mislim na regulatorni okvir u smislu postojanja posebne Odluke o zaštiti i unaprjeđenju kvaliteta zraka, Plana interventnih mjera za situacije prekomjerne zagađenosti zraka, zatim strateških dokumenata KEAP-a i Akcionog plana za smanjenje čvrstih čestica itd. Isto tako, između ostalog pokrenuti su i drugi projekti kao što je napr. priprema Studije o utjecaju visoke gradnje na kvalitet zraka, te izrada Metodologije za ocjenu utjecaja na kvalitet zraka za nove zahvate u prostoru, kao i izrada Baznog disperzionog modela. Cilj ovih projekata je da se osposobi Zavod za planiranje razvoja Kantona za prognoziranje promjena u prostoru i bolje urbanističko planiranje u kontekstu donošenja planskih dokumenata.

Uz regulativu, treba istaći da Kanton Sarajevo ima dobar monitoring kvaliteta zraka koji se radi u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Kantona i to putem 5 automatskih stanica. Ove godine smo u funkciji poboljšanja monitoringa planirali i nabavku nove opreme u vrijednosti od 400.000 KM. Već sam napomenuo, da je Ministarstvo i dosad realizovalo projekte energijske efikasnosti, a što smo nastavili jačim intenzitetom. No, i pored navedenog ima dosta prostora za unaprjeđenje, ali prije svega treba nadograditi i jačati finansijske, organizacione, institucionalne i kadrovske kapacitete za provođenje ciljeva očuvanja čistoće zraka koji su definisani zakonskim i strateškim dokumentima. Počeli smo aktivnosti na uspostavi Centra za upravljanje kvalitetom zraka i trenutno analiziramo najadekvatniji model. To će sigurno ojačati spremnost Kantona da se adekvatnije bori sa zagađenjem zraka.

INTERVIEW.BA: Koliko je potrebno raditi da bi se jedan grad poput Sarajeva približio standardima Europske unije kada je u pitanju kvalitet vazduha, s obzirom na to da je tijekom prošle godine zagađenost u nekoliko navrata iznosila više od 400 mg/m3, dok je u Amsterdamu bila 4 mg/m3?

FILIPOVIĆ: Teško je praviti poređenja u tom kontekstu. Svi gradovi imaju određene predispozicije koje utiču na kvalitet zraka, od topografskog položaja, meteoroloških prilika, stepena izgrađenosti prostora, uređenosti sistema, materijalnog standarda industrije i stanovništva, itd. Sigurno je da imamo i sličnosti i razlika sa različitim gradovima, ali mi svojim problemima trebamo pristupati koristeći i strana iskustva, te ih konkretizovati na naše specifičnosti. Pomoć stranih eksperata u ovom smislu imamo i kroz pripremu Zelenog akcijskog plana, gdje sa stručnjacima iz Londona razmatramo dodatne mjere u oblasti zraka u odnosu na Kantonalni plan zaštite okoliša.

Međutim, treba imati u vidu da se sa zagađenjem zraka nisu izborili ni brojni evropski gradovi, čemu u prilog govori i stalno inoviranje regulative Evropske unije, kao i uspostavljanje novih ciljeva i donošenje programa za čisti zrak. Da bi dosegnuli kvalitet zraka približan standardima Evropske unije, trebat će nam značajno vrijeme, sredstva, a prije svega zajednički rad na svim nivoima vlasti i intersektorska saradnja.


SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za Android ili iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu