Adnan Družić

Odlazak stanovništva

Do 2010. godine svaki pokušaj putovanja u države EU za građanke i građane Bosne i Hercegovine je predstavljao problem.  Bilo je potrebno puno vremena, proći dugačke redove i ispuniti dosta papirologije.  Od 2010. godine u BiH uveden je bezvizni režim za sve građanke i građane sa pasošem BiH. Od tog trenutka smo postali dio moderne Europe, brzog načina transporta, postojala je mogućnost napretka ekonimije, obrazovanja, tehnologije i sličnog. Nažalost  kako to biva kod nas pa svako pravilo pretvorimo u loš izuzatak. Tako je bezvizni režim postao karta za obrazovane mlade ljude da napuste zauvijek svoj, grad, državu, svoje roditelje i prijatelje. Za male gradove kao sto je Bosanski Petrovac, odlazak mladih ljudi je počeo i dosta ranije, veliki gradovi poput Sarajeva ili Banja Luke su postali novi domovi mladih iz našeg grada. Ako se u  narednih nekoliko godina ne počne sa ozbiljnim planom riješavanja ovog problema, može nam se desiti da ostamo sa velikom teritorijom, na kojoj neće biti stanovnika. Gledajući iz lokalne perspektive, mladi nakon završene srednje škole idu iz grada u veće centre na fakultet, potrebno je dosta toga da se uradi kako bi se mladi nakon završenog fakulteta vraćali u svoj grad. Napisati ću neke od problema za koje smatram kao glavne razloge odlaska mladih iz manjih lokalnih zajednica, te ponuditi konkretna riješenja.

  1. Radno mjesto i plata- zasigurno prvi problem je nedostatak posla za široki spektar kadrova i male plate, neophodno je da se povećaju investicijske mogućnosti malih lokalnih zajednica, zatim boljom poreskom politikom motivirati ulagače da svoj kapital ulažu u manje lokalne zajednice. Izvršiti reformu poljoprivrednih posticaja, kako bi se modernizirala prozvodnja, stvoriti poljoprivredne zadruge gdje bi proizvođači imali zagarantovan otkup.
  2. Turizam- u zadnjem periodu turizmu se daje veći značaj nego predhodnih godina u našoj državi, nepohodno je promjeniti politku da je turizam kod nas samo u velikim gradovima. Zato je nepohodno da građanke i građani iz manjih lokalnih zajednica ostvare partnerske odnose sa turistički radnicima iz većih gradova, kako bi u sklopu svojih posjeta BiH, imali priliku da upoznaju i manje zajednice. Nepohodno je mijenjati zakon o turizmu, posljednji kantonalni zakon je donio velike namete i štetu potencijalnim turističkim radnicima. Razvoj seoskog turizma je jedini način za spas naših sela.
  3. Obrazovanje- reforma obrazovanja je nešto što je bilo potrebno uraditi prije 20 godina, nažalost naši vodeći političari nisu imali znanja ili volje da se to ikada uradi. Neophodno je stvarati kadar koji je potreban našem tržištu rada. Zbog manjeg broja smjerova u srednjim školama dosta mladih odlazi iz svojih lokalnih zajednica u veće gradove. Riješenje ovog problema je u tome da se stvaraju kantonalni srednjoškolski centri za određena zanimanja, koja su dominatna u toj zajednici. Tako bi moja lokalna zajednica mogla da bude srednjoškolski centar za srednju šumarsku školu u USK. Na ovaj način bi povećali kvalitet znanja, imali bi vise praktične nastave, a i škola bi imala vise učenika.
  4. Sportska infrantuktura- u malim lokalnim zajednicama sva infrastuktura je na jako lošem nivou, ali sigurno u najlošijem stanju je sportska infrastruktura. Male lokalne zajednice nemaju bazene, biciklističke staze, pješačke staze, adekvatne sportske terene i slično. Svoje obaveze koje lokalne zajednice moraju izvršavati sredstvima iz budžeta, gotovo pa nikada ne ostaje sredstava za ovaj vid infrastukture. Zajedno je nepohodno da se prije svega sportski savezi na niovu države pozabave ovim problemom, kako bi omogućili svoj djeci da se bave sprotom i kako bi imali veću bazu potencijalnih reprezentativaca. Boljom sportsko infrastukturom i boljim trenerskim radom, zaisgurno će se veći broj djece i mladih početi aktivno baviti sportom. Ovakvi tereni ili infrastruktura bi se mogla finansirati od iznajmljivanja I korištenja. Općine bi imale interesa da daju određena sredstva kako bi infrastruktura opstala na teriroriji njihove lokalne zajednice.
  5. Aktivno slobodno vrijeme- poseban problem u malim lokalnim zajednicama za mlade je korištenje slobodnog vremena. U većini malih zajednica ne postoji redovno kino, pozorište, izložbe, festivali, sve ono što je svakodnevnica u velikim gradovima. Proekcije filmova sa filmskih festivala koji se održavaju u BiH bi se mogle održavati i u manjim lokalnim zajednicama, tako bi se mogle organizovati proekcije odličnih filmova potpuno besplatno. Država ima mogućnost da postiče umjetnike koje podržava iz budžeta da u svom radu posjete i male lokalne zajednice, na taj način bi se mogli napraviti veliki događaji i promocija za male lokalne zajednice, što bi privuklo potencijalne turiste.

SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za Android ili iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu