Kantonalnim ministarstvima zdravstva naložena stalna pripravnost
Federalni ministar zdravstva Rusmir Mesihović posjetio je danas u poslijepodnevnim satima centralni punkt Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo i Kliniku za urgentnu medicinu KCUS-a, saopćeno je iz ministrovog kabineta.
Federalni ministar zdravstva Rusmir
Mesihović posjetio je danas u poslijepodnevnim satima centralni punkt
Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo i Kliniku za urgentnu
medicinu KCUS-a, saopćeno je iz ministrovog kabineta.
Tom prilikom ministar Mesihović razgovarao je s predstavnicima tih
ustanova i dežurnim medicinskim ekipama koji su ga izvijestili da te
ustanove i pored otežanih uvjeta zasad uspijevaju da odgovore na sve
potrebe pacijenata.
Zahvalio je tim zdravstvenim ustanovama, kao i svim drugim zdravstvenim
radnicima u FBiH koji ulažu dodatne napore da bi održali normalno
funkcioniranje zdravstvenog sistema u trenutnim vanrednim uvjetima.
Federalno ministarstvo zdravstva je u stalnom kontaktu s kantonalnim
ministarstvima zdravstva i uputilo im uputu o poduzimanju neodloživih
mjera u cilju održavanja funkcioniranja zdravstvenog sistema u
Federaciji BiH.
"Kantonalnim ministarstvima zdravstva naložena je stalna pripravnost u
cilju nesmetanog funkcioniranja zdravstvenog sistema u novonastalnim
vanrednim uvjetima, te stalno izvještavanje ovog ministarstva o stanju
na terenu", saopćeno je.
Prema prvim dostupnim informacijama, nisu zabilježeni veći problemi u
funkcioniranju zdravstvnih ustanova, a na terenu se poduzimaju brojne
aktivnosti u cilju nesmetanog funkcioniranja sistema zdravstvene
zaštite.
Federalno ministarstvo zdravstva u stalnom je kontaktu i sa Federalnom
upravom civilne zaštite, kao i drugim relevantnim institucijama u cilju
koordinacije aktivnosti koje se odnose na zaštitu zdravlja stanovništva.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva podsjećaju i na preporuke
stanovništvu koje je izdao Zavod za javno zdravstvo FBiH prema kojima
hronični bolesnici, prvenstveno srčani bolesnici i astmatičari, kao i
starije osobe trebaju izbjegavati ili ograničiti izlaske naročito u
ranim jutarnjim i noćnim satima.
Ukoliko se boravi na otvorenom odjeća treba da je topla i komotna,
slojevita, po mogućnosti od vune ili pamuka, s vanjskim slojem
nepropusnim za vlagu i vjetar. Ako je usljed povećanog znojenja odjeća
vlažna, potrebno ju je presvući i osloboditi se viška odjevnih predmeta.
"Izbjegavati teži fizički rad na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje
mogu dovesti do umaranja, a drhtavica je znak za hitan povratak u
zatvoreni prostor.
U organizam je potebno unijeti dovoljnu količinu tečnosti, najbolje u
vidu toplih napitaka, a izbjegavati alkohol i velike količine kafe.
Preporučuje se topla i kuhana hrana, naročito bogata bjelančevinama,
tjestenina i namirnice na bazi cjelovitih žitarica, tople čorbe od
povrća, te voće.
Preporučuje se i izbjegavanje hodanje po zaleđenoj površini. Ako je
usljed izlaganja hladnoći, koža prstiju šake ili stopala blijeda uz
pojavu trnjenja i gubitka osjeta, a pri utopljenju crvena, potrebno je
potražiti pomoć ljekara. Pomoć ljekara je potrebna i u slučaju pojave
nesvjestice, gubitka ravnoteže, mučnine i povraćanja i u slučaju jake
glavobolje", navode iz ministrovog kabineta.
