Ante Domazet

„Manja“ i „Kasa“ zaslužuju jednaku osudu potrošača i građana

Reakcije građana na postove vlasnika pekare Manja Saše Trivića kojima slavi ratnog zločinca Radovana Karadžića bude nadu da u ovom društvu nije nestalo osjećaja ljudske pravde. Najave bojkota kupovine peciva iz te pekare zbog javne podrške njenog vlasnika gaženju ljudskih sloboda i ljudskih prava su ljudske reakcije koje imaju i teorijsko i empirijsko utemeljenje u načelima društvene odgovornosti biznisa.

Manja i njen vlasnik su grubo oborili vrijednost svog, inače kvalitetnog peciva, ubacili su u njega otrov nacionalizma, fašizma i segregacije i učinili ga bljutavim, neprobavljivim, neupotrebljivim i vjerojatno će se manje prodavati.

Funkcionalno, njihovi proizvodi su ostali isti, ali emocionalno i simbolički, oni su izgubili svoju vrijednost, sukobili se sa sistemom vrijednosti potrošača koji su istovremeno i ljudi koji se vode određenim ljudskim vrijednostima i koji za svoj novac hoće da dobiju i funkcionalno i emocionalno zadovoljavanje svojih potreba. Suprostaviti se slobodama i ljudskim pravima svojih potrošača je poraz marketinga firme Manja, to je poraz koncepta društvene odgovornosti te firme. I bit će ekonomski kažnjen.

U poglavlju Marketing i društvo: društvena odgovornost i etika marketinga u udžbeniku Marketing, izdanje Ekonomskog fakulteta Sarajevo, 2006. naveli smo da društvena odgovornost kompanije podrazumjeva stvaranje društvenih vrijednosti u tri područja djelovanja: 1) odnos prema ljudima – poštovanje ljudskih prava i sloboda, fer status zaposlenih i njihova socijalna prava, fer cijene i garancije vrijednosti za potrošače, 2) odnos prema zajednici – razvoj, zapošljavanje, socijalni napredak, sigurnost, porezi, borba protiv korupcije i 3) okolinska održivost i ravnoteža.

Svaka firma trebalo bi da zna da potrebe potrošača nisu samo vezane za funkcionalno zadovoljavanje potreba ljudi (utoliti glad), nego i za više nivoe potreba ljudi (zdrav život), ali i potrebu ljudi da izražavaju i potvrđuju preko određenog proizvoda svoj vrijednosni sustav i identitet kao osobe i dijela socijalnih bića (samopotvrđivanje, socijalna kohezija). Marketing firme mora se truditi da svojim potrošačima ponudi tako integriran sistem vrijednosti za novac kojim plaćaju proizvod ili uslugu. Taj pristup u višoj fazi marketinga firme provodi se kroz brendiranje proizvoda ili usluga kojim se razvija emocionalni odnos potrošača i firme koji stvara dodanu vrijednost proizvoda (Brand Equity).

Animozitet prema firmama koje krše načela društvene vrijednosti nije stalan. Potrošači u početku impulsivno reagiraju negativno prema proizvodu (brendu), ali se kasnije opet njemu vraćaju (animozitet prema njemačkim proizvodima zbog nacističkih zločina, animozitet prema Coca Coli i drugim američkim brendovima u arapskom svijetu…).

Bilo bi jako dobro da otpor potrošača rezultira u unapređenju politika društvene odgovornosti. Kao što bi bilo dobro da taj animozitet nije zasnovan na nacionalnom animozitetu.
U tom smislu treba jednako žestoka da bude i reakcija na druge oblike društveno nepoželjnog ponašanja kao što su utaja poreza, kriminal, korupcija, nefer odnos prema radnicima i održivosti okoline. Zato budimo jednako senzibilni prema svim pojavama kršenja načela društvene odgovornosti biznisa. Slučaj Kasa u kome je otkrivena sumnja na utaju poreza je jedan primjer, uz sve ograde da se radi o sumnjama na učinjena krivična djela, a ne i dokazanim djelima. Naša snaga kao potrošača je izuzetno velika, treba je više koristiti u društveno poželjnom smjeru.


SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za Android ili iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu