Hrvatska i BiH zbog nuklearnog otpada vjerovatno na sudu

Zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Saša Magazinović rekao je da će Bosna i Hercegovina i Hrvatska spor o najavi gradnje odlagališta za radioaktivni otpad na Trgovskoj gori na granici između dvije zemlje najvjerovatnije morati rješavati na Međunarodnom sudu pravde nakon što Hrvatska odbija postići dogovor o tom pitanju.

Magazinović, koji je zastupnik Socijaldemokratske partije (SDPBiH) i član Kluba zelenih, rekao je Al Jazeeri u ponedjeljak da će ekspertni tim Bosne i Hercegovine dati mišljenje o štetnosti planiranog odlagališta nuklearnog otpada u blizini njene granice te da se ove sedmice nastavljaju i aktivnosti u vezi s formiranjem tima pravnih stručnjaka koji će štititi interese građana Bosne i Hercegovine.

Prema pisanju Večernjeg lista u ponedjeljak (15. juna), Hrvatska kreće u realizaciju projekta Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (RAO) u bivšoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, gdje će skladištiti radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško (NEK), prenijela je Hina.

Kako navodi taj hrvatski list, danas bi u Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NEK trebale biti otvorene ponude za posao izrade dokumentacije i provođenje aktivnosti za ishođenje dozvola za gradnju tog centra u Čerkezovcu, vrijednog 19,26 miliona kuna bez PDV-a (2,6 miliona eura).

Nisko- i srednjoradioaktivni otpad uz granicu s BiH

Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja RAO, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela potkraj 2018, Trgovska gora i Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada. Tu bi se skladištio nisko i srednjoradioaktivni otpad (NSRAO) iz Krškog, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske. Prema međudržavnom sporazumu sa Slovenijom, Hrvatska svoj dio otpada iz Krškog mora preuzeti od 2023.

Iz Fonda najavljuju da kreću u izradu projektne dokumentacije, sigurnosnih studija i studije utjecaja na životnu sredinu.
Početak gradnje Centra planiran je za 2023, a završetak za 2024.

Procijenjena vrijednost gradnje iznosi deset miliona eura, a u Fondu kažu da to uključuje i istražne radove, projektiranje i ishođenje dozvola za rad. Skladište Centra projektira se za prihvat približno 3.000 kubnih metara otpada, što je polovina ukupne količine pogonskog i dekomisijskog NSRAO iz Krškog te institucionalni radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske, uključujući i onaj nastao razgradnjom skladišta u Institutu “Ruđer Bošković” i Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Pitanje za eksperte i političare

Gradnja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada bilo gdje izaziva buru reakcija u javnosti, pa tako i u slučaju Trgovske gore, gdje postoji veliki otpor lokalnog stanovništva prema projektu, ali i otpor iz Bosne i Hercegovine, premda Hrvatska tvrdi da bi taj otpad prije skladištenja na Trgovskoj gori bio otpremljen u neki od evropskih centara za obradu radioaktivnog otpada, a onda na odlagalište vraćen u betonskim spremnicima te da bi, kao takav, bio siguran za odlaganje.

“Ovo pitanje se ne može riješiti bez struke, ali ni bez politike”, rekao je Magazinović, dodajući da je bosanskohercegovački ekspertni tim sastavljen od 21 člana stručnjaka različitih profila, kao i predstavnika institucija, a kaže da na zaštiti interesa građana Bosne i Hercegovine ubrzano radi i koordinacijsko tijelo državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

“Tokom ove sedmice se nastavljaju aktivnosti oko formiranja pravnog tima jer, kako stvari stoje i prema onome što pokazuje hrvatska strana, moguće je da će ovo pitanje završiti na arbitraži, odnosno da će Međunarodni sud pravde biti mjesto gdje će se o ovome razgovarati.”

“To nije dobro za odnose dvije države”, rekao je Magazinović, ali dodajući da je to zasad jedina opcija navodeći da dosad nisu bili uvažavani zahtjevi Bosne i Hercegovine.

“I Bosna i Hercegovina i Hrvatska su potpisnice različitih međunarodnih konvencija, koje proizvode i obaveze. Mi smatramo da u nekoliko slučajeva Hrvatska nije poštovala preuzete obaveze”, rekao je Magazinović.

Govoreći o postizanju konsenzusa po pitanju Trgovske gore u često podijeljenom Parlamentu Bosne i Hercegovine, Magazinović je rekao je da ovakve probleme treba posmatrati “kao nešto što integriše bosanskohercegovačko društvo”.

Načelnik Novog Grada, općine na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine s gotovo 30.000 stanovnika, koja je u blizini planirane deponije radioaktivnog otpada, rekao je da stanovnici te općine piju vodu iz Une, kao i da rijeku koriste za poljoprivredu.

On smatra da bi deponija radioaktivnog otpada u blizini Novog Grada za stanovnike značila i kraj života na tom području.

“Mi više ne znamo na koji način da organizujemo život”, rekao je načelnik Miroslav Drljača.


SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za Android ili iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu