SDP BiH
Emina Abrahamsdotter

Globalni klasni rat: Nasilje, izrabljivanje i represija nad radnicima u svijetu se i dalje pogoršava

Na sceni je globalni klasni rat, a u BiH taj rat traje već 25 godina. Prema tek objavljenom izvještaju Međunarodne konfederacije sindikata BiH se nalazi u predzadnjoj grupi zemalja koje sistemski krše radnička prava. Pored BiH od zemalja iz regiona samo je još Srbija u ovoj kategoriji. Društvo dijelimo zajedno sa zemljama poput Čada, Demokratske Republike Kongo, El Salvadora i Mauricijusa.

Globalni klasni rat ima za cilj eksploataciju ljudskih resursa, i potpunu kontrolu djelovanja radničke klase kako bi se njena snaga umanjila u borbi za svoje interese. Taj klasni rat u BiH traje već predugo i nacionalističke javne politike čine sve da etničkim podjelama kontrolišu i izrabljuju radnike u interesu elite i bogatih, a sve pod plaštom zaštite nacionalnog identiteta. Rezultat su masovna nezaposlenost, rasprostranjeno radničko siromaštvo, napuštanje zemlje, politička dehumanizacija radnika i slabljenje i kontrola sindikata.

Prije nekoliko dana objavljen je Globalni Indeks prava za 2017. od strane Međunarodne konfederacije sindikata. Ovaj indeks predstavlja stanje radničkih ljudskih prava u 139 zemalja širom svijeta, a na skali od 1 do 5 opisuju ukupno stanje poštivanja radničkih prava u jednoj zemlji. BiH se nalazi u kategoriji 4 (od 5), što znači da na sceni imamo sistemsko kršenje radničkih prava. U izvještaju se navodi rastući negativni globalni trend izrabljivanja radnika i radnica. Za samo jednu godinu broj zemalja u kojima je ovaj trend prisutan je porastao za 10%. Radnici i sindikalni aktivisti izloženi su ubistvima, prijetnjama, nasilju i zatvorskim kaznama širom svijeta. Najopasnije zemlje za radnike su Katar, Ujedinjeni Emirati, Egiptat, Turska, Kazakstan, Bangladeš, Filipini, Južna Koreja, Guatamala i Kolumbija. A lista je mnogo duža.

U kontekstu globalnih politika zastrašivanja, rastućeg nacionalizma i izmišljotine o sukobu civilizacija sa jedne i pohlepnog, destruktivnog neoliberalnog kapitalizma sa druge strane nalaze se milioni radnika i radnica koje su izloženi okrutnom izrabljivanju i iskorištavanju. Njihova prava se grubo krše i uskraćuje im se osnovno ljudsko pravo – pravo na sindikalno organizovanje putem kojeg bi imali šansu da poboljšaju svoj položaj.

I u Bosni i Hercegovini je ugroženo pravo na sinidikalno organizovanje i djelovanje, posebno u privatnom sektoru. Mnogi radnici trpe izrabljivanje, ponižavanja i kršenje zakonom zagarantovanih prava. U izvještaju MKS-a se navodi da je u BiH na djelu anti-sindikalno djelovanje kao i miješanje u unutrašnji rad sindikata. Sindikalci i sindikalke su izloženi zastrašivanju i pritiscima da napuste sindikate ili se priključe «žutim sindikatima». Iako zakon garantuje potpunu slobodu sindikalnog organizovanja u praksi je najčešće nemoguće organizovati radnike bez dopuštenja i saglasnosti poslodavca. Formalno radnici imaju mnoga prava ali nemaju zaštitu države u ostvarivanju istih. Jednostavno, država se ne trudi da uspostavi efikasne mehanizme zaštite radničkih prava.

Kako jaz između bogatih i siromašnih raste svijet stoji pred najvećim izazovom našeg vremena, a to su društvene nejednakosti. Sindikalni pokret u svijetu je snaga koja može snažno smanjiti ove razlike uspostavljajući ravnotežu između rada i kapitala kao i uvođenje demokratije u ekonomske odnose između radnika i poslodavaca. Također, sindikalno organizovanje je inkluzivno i ruši zidove i podjele među ljudima u njihovom zalaganju za zajedničko dobro svih.

Mnogo je društvenih koristi u sindikalnom organizovanju i poštivanju radničkih prava. Ipak, poslodavci kršeći međunarodne radničke standarde, a često i zakonodavstvo svojih zemalja, radnicima uskraćuju sindikalno organizovanje i neovisno sindikalno djelovanje. Najgori primjer radničke eksploatacije u svijetu je Katar koji nastavlja šokirati svijet tretmanom radnika migranata, posebno u privremenim radovima vezanim za svjetsko fudbalsko prvenstvo 2022. Radnici iz Bangladeša, Indije i Nepala čine 90% ukupne radne snage u zemlji i izloženi su prisilnom radu, ne mogu napustiti zemlju jer im poslodavci oduzimaju pasoš niti promijeniti posao, a na platu često čekaju mjesecima živeći u mizernim uslovima.

Vladajuće SDA, HDZ, SNSD, SDS, SBB snose odgovornost za stanje stvari radnika. Ali oni se oglušuju, a njihova šutnja zapravo govori sve – ne samo da ih nije briga, već da su saučesnici u globalnom rata protiv radnika čineći sve da bosanskohercegovačke radnike zadrže na dnu materijalnog i društvenog položaja do kojeg su ga i doveli.


SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za Android ili iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu