Lana Prlić

Država treba zaštititi samohrane roditelje

Lana Prlić, zastupnica SDPa u Parlamentu FBiH u proteklom periodu je u proceduru uputila više zakonskih rješenja i inicijativa. Razgovarali smo sa njom o tim rješenjima, te o trenutnoj situaciji u Parlamentu FBiH.

JR: Prošlo je 4 mjeseca od konstituisanja Parlamenta FBiH, a stabilna većina ne postoji. Kako se to odrazilo na funkcionisanje parlamenta?

Predstavnički dom Parlamenta FBiH trenutno bolje funkcionira nego prethodni saziv najviše zahvaljujući Elviru Karajbiću, predsjedavajućem ovog Doma. Sigurno vam je poznato kako se u prošlozom sazivu Predstavničkog doma, dok je istim predsjedavao Edin Mušić, znalo desiti da se sjednice ne održavaju mjesecima, iako je postojala stabilna većina. S druge strane, iako u ovom momentu ne postoji parlamentarna većina, predsjedavajući Karajić vrlo dobro balansira između svih stranaka. Tu činjenicu najbolje potvruđuje činjenica da smo usvojili i Budžet i odluke vezane za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla, kao i nekoliko zakona, iako je Vlada u tehničkom mandatu i ne postoji većina.

Kao što je SDA nama u SDP-u 2010.godine, kada smo bili relativni pobjednici izbora, govorila da smo dužni osigurati funkcioniranje vlasti, sada je i SDA tako odgovorna za nefunkcionisanje vlasti. Mislim da će se problemi parlamentarne većine nastaviti i ako se eventualno formira Vlada FBiH. Danas imamo situaciju gdje DF i HDZ trebaju biti parlamentarna većina, a uopće ne komuniciranju jedni sa drugima. S druge strane, DF i SDA imaju potpisanu partnersku suradnju, a na sjednicama Parlamenta zastupnici SDA glasaju protiv svakog prijedloga DF-a.

JR: Očekujete li u narednom periodu neke promjene u radu, pogotovo u kontekstu efikasnosti?

Nadam se da će buduća Vlada FBiH dostavljati mnogo više zakonskih prijedloga, što će značajno poboljšati i aktivnosti u Parlamentu.
JR: U ova četiri mjeseca imali ste više inicijativa, a posebno se izdvajaju izmjene obiteljskog zakona kojima se sprečava fizičko kažnjavanje djece, te one kojima se osniva alimentacijski fond. Zbog čega baš te inicijative? Da li očekujete podršku za njih u Parlamentu?

Da, predala sam više inicijativa i zastupničkih pitanja, te, nakon što nisam bila zadovoljna odgovorima nadležnih ministarstava, za, recimo pitanje alimentacionog fonda, uputila sam u proceduru Zakon o izmjenama i dopunama zakona koji bi riješio pitanje alimentacionog fonda. Nedavno sam sam uputila u proceduru i Zakon o izmjenama i dopunama zakona koji se odnosi na zabranu fizičkog kažnjavanja djece. Iza oba zakona stoji veliki broj ljudi i oba zakona se odnose na margilizirane skupine, a to su najprije djeca, pa i samohrani roditelji.

Alimentacioni fond je ono o čemu se govori i u našem Planu 10, kao pitanje o kojem se rijetko govori, a pogađa, kao što rekoh, veliki broj ljudi. U razgovoru, istraživanju, te na kraju i pisanju Zakona susrela sam se sa puno više pozitivnih reakcija povodom zakona kojeg sam uputila nego negatvnih, i ne bi vjerovali koliko mi se ljudi obratilo. Ovim putem bih zahvalila i medijima, te svim ostalim, koji su pored dnevno-političkih tema dali prostora i ovom pitanju i Zakonu koji zaista rješava prava životna pitanja. Ne samo da su mi se javili roditelji, već i udruženja, kao i djeca koja su bila obespravljena godinama, a danas su već odrasli ljudi i koji su dali svoje sugestije te pohvalili ovaj korak i ponudili pomoć. Sve kako djeca u budućnosti ne bi doživjela ono što su oni, a to je ignorisanje od strane, kako drugog roditelja, a tako i od institucija, jer bi se to ovim Zakonom promijenilo.

Drugi zakon koji ste spomenuli je zakon koji sam uputila u proceduru nakon što sam nakon izbora prisustvovala okruglim stolovima na temu kažnjavanja djece, te sam se ponudila kao zastupnica da pomognem Birou za ljudska prava Tuzla, u suradnji sa UNICEF-om, koji su vodili kampanju povodom ovog zakona. Zakon sam uputila u proceduru 10. aprila. Taj zakon se tiče zabrane fizičkog kažnjavanja djece, jer prema posljednjim izvješćima čak 55 posto djece su žrtve fizičkog kažnjavanja, za odrasle je to kažnjivo, a ovim zakon bi se to odnosilo i na djecu. Akcioni plan za djecu BiH podrazumijeva upravo ovaj Zakon. U aktualnom Obiteljskom zakonu FBiH ne naglašava se eksplicitna zabrana fizičkog kažnjavanja i drugih ponižavajućih oblika postupanja u svrhu odgoja djece. Ovaj Zakon bi to definirao. Država je dužna štiti ljudska prava i slobode svojih građane i građanki, te se obvezala i preuzela obvezu zaštite djece koje su normirane Konvencijom o pravim djeteta.

Iskreno se nadam da će ova dva zakona dobiti potrebnu većinu, jer je država dužna brinuti o djeci, a o djeci se upravo radi u oba ova zakona, te pomoću institucija ih zaštiti, kako od nebrige roditelja koji ne žele da izmiruju zakonsku obvezu isplate alimentacije, tako i od fizičkog kažnjavanja. Ne znam zaista koji je to argument protiv ovih zakona, a kao predlagač istih sam na raspolaganju za diskusiju, argumentovanu raspravu, obrazloženje, sugestiju i kritiku. Isto tako računam i na zdrav razum i pogled na ove zakone kao na zakone koji rješavaju pitanja o kojima se ne priča i koji mogu da zaštite naše građane, te im olakšaju život. Na nama parlamentarcima je dužnost da im to omogućimo.

JR: Jedna od glavnih kritika uvođenja alimentacijskog fonda jeste kako bi to bio samo još jedan trošak za poreske obveznike. Kakav je Vaš komentar na to?

Nažalost ta kritika je zasnovana na potpuno pogrešnim informacijama. Pa ću iskoristiti priliku i još jednom pojasniti. Alimentacioni fond je nešto što prije svega postoji u Europskoj uniji, te sam upravo u obrazloženju Zakona kojeg sam uputila, navela primjer dobre prakse iz susjedne Hrvatske. Osnivanjem Alimentacionog fonda bi se pomoglo prije svega djeci, a onda i samohranim roditeljima. Neisplaćivanje alimentacije se tretira kao krivično djelo, međutim, nažalost, to ostane samo kao mrtvo slovo na papiru. Ukoliko se neplatiša želi sankcionisati, sve troškove suda, advokata i procesa podnosi već oštećeni roditelj. Alimentacioni fond bi funkcionisao na sljedećem principu – Federacija BiH bi iz budžeta financirala alimentacije, a onda bi iste te alimentacije naplatila putem Poreske uprave od neplatiša. Da pojednostavim, umjesto samohranih roditelja, koji vode bitke za alimentaciju koja sljeduje njih i dijete, to će, kad se usvoji ovaj Zakon, raditi Federacija Bosna i Hercegovina. I na taj način Alimentacioni fond funkcioniše u cijeloj EU. To će biti jedan veći iznos izdvojen za prvu godinu, međutim već do kraja godine taj isti iznos će biti vraćen, tako što će FBiH taj isti iznos naplatiti od neplatiša.

Cilj je da se samohrani roditelji i djeca zaštite, da se smanji broj neplaćenih alimentacija (danas je postotak 80 posto neplaćenih alimentacija), te da FBiH preuzme odgovornost i „natjera“ neplatiše da plaćaju svoj dug. Što znači da će novac koji će biti isplaćen za alimentacije, biti i vraćen, a to je zadatak Poreske uprave i nadležnih ministarstava. I samohrani roditelji bi voljeli da ne mogu voditi ove bitke i da alimenataciju uredno dobijaju za svoje dijete, međutim to nije tako. Moje mišljenje je da u državi u kojoj imamo 1.000 razvoda mjesečno i gdje se 80 posto alimentacija ne isplaćuje, to je alarm da se država uključi. U Obiteljskom zakonu stoji da je obveza FBiH da preuzme na sebe iz budžetskih sredstava uzdržavanje djeteta, ukoliko roditelj nije u mogućnosti, i zaštiti kako roditelja, tako i dijete. Takve skupine su margilizovane i zbog neisplaćivanja alimentacija postaju i socijalna ranjiva kategorija.

JR: Podnijeli ste i inicijativu za uvođenje mogućnosti provjere fiskalnih računa putem SMS-a. Koje su ključne prepreke za implementaciju inicijative, po Vašem mišljenju?

Na prošloj sjednici uputila sam inicijativu za uvođenje mogućnosti provjere fiskalnih računa putem SMS-a, što ne isključuje i moderne tehnologije, kao što su aplikacije ili online platforma putem koje će se fiskalni račun moći provjeriti. Ova inicijativa za cilj ima da se vrlo jednostavno veliki broj građana i građanki koji plaćaju porez uključe u sistem, jer ne moraju platiti uslugu za koju nije izdan validan račun.

Ovim putem bi se građani uključili u provjeru računa i toga gdje ide njihov novac. Ukoliko građanin dobije negativan odgovor da račun nije registriran u Poreskoj upravi FBiH, ima mogućnost da prijavi onoga ko je izdao takav račun za uslugu ili robu.

Ovim bi se stalo ukraj, bar u jednoj mjeri, onima koji se na račun građana bogate, a i time bi se povećala svijest građana o tome gdje ide njihov novac i da li ide tamo gdje je i namijenjeno.

Također, ovaj sistem bi pomogao i tržišnim inspekcijama koji bi vrlo lako mogli provjeriti da li je račun registriran u Poreskoj upravi i time bi pospješili i olakšali posao inspektora koji nisu imali ovu mogućnost i koja im je oduzimala dosta vremena. Provjera da li je račun registriran bi se mogla obaviti putem SMS-a ili online i nakon par sekundi građanin dobija povratnu informaciju.

Ovim načinom provjere računa, koji je provjeren i funkcionira u Hrvatskoj, građani bi bili inspektori na svakodnevnoj bazi na prostoru cijele Federacije Bosne i Hercegovine.
Glavna prepreka su sredstva koja se trebaju izdvojiti za ovakvo nešto, ali smatram da su ta sredstva jako mala u usporedbi sa sredstvima koja se svakodnevno gube „prijavljanjem neispravnih računa“, kao recimo u zadnjem slučaju nazvanom „Kasa“ gdje se pronevjerio ogroman novac na štetu kako države, tako i građana. Štete po proračun Federacije BiH od neizdavanja fiskalnih računa ili izdavanjem već izdanih računa su ogromne. Ovim sustavom provjere bi se spriječila siva ekonomija uz pomoć građana.
(javnarasprava.ba)


SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za Android ili iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu