Nermin Nikšić

Dodik zna da RS ne može preživjeti bez BiH, Čović nema pečat za hrvatstvo

Ekskluzivni gost najnovijeg video intervjua na portalu Vijesti.ba je predsjednik Socijaldemokratske partije BIH (SDP BIH) Nermin Nikšić.

Predsjednik SDP-a potpuno otvoreno govori o propuštenim šansama stranke i eri Zlatka Lagumdžije, napravljenim greškama ali i uspjesima, te spremnosti da iskoriste novu šansu i daju novu nadu državi.

Nikšić govori i o budućnosti Bosne i Hercegovine, njenom uređenju, društvu građana jednakih prava, podršci koju je dobio od premijera Makedonije Zorana Zaeva, politici kojom Milorad Dodik vodi RS u nestanak te preživljavanju manjeg bh. entiteta na račun države.

Razgovarali smo i o mogućnostima blokada nakon izbora, da li su te najave realne ili su blokade dio strategije politika straha. Nikšić odgovara i šta misli o politici Dragana Čovića, šansama kandidata SDP-a za Predsjedništvo BIH Denisa Bećirovića te predstavlja ekonomski plan SDP-a za naredni mandat od povećanja minimalnih plata do izgradnje kompletnog autoputa u BIH.

Saznajte i s kim bi SDP želio, ukoliko bude u prilici, formirati vlast nakon izbora, a s kim ne i da li će članstvo stranke o eventualnim koalicionim partnerima odlučivati referendumom.

– Prema Vašem mišljenju, kakvo je danas stanje u državi? Kazali ste da ukoliko ova vlast opstane, ugrožen je njen opstanak. Zašto tako mislite?

NIKŠIĆ: Mislim da je to više nego očito. Činjenica je da se BiH nalazi u, prema mom mišljenjz, nikada većoj i političkoj i ekonomskoj, pa i socijalnoj krizi. Činjenica je da aktuelne vlasti čine sve što je u njihovoj moći da svojim odnosima, stalnim tenzijama, svađama, prepucavanjima komplikuju dodatno situaciju, stvarajući pretpostavke za ono što žele, nemam nikakvog razloga da ne kažem otvoreno, a to je disoluciju BiH. Mislim da njihovo ponašanje ukazuje na to da se formiraju tri zasebna društva unutar BiH, što je očito želja vladajućih stranaka: i SDA i HDZ-a i SNSD-a.

Zajedno sa svojim kolegama iz SDP-a BiH, te sa svim političkim partijama građanske orijentacije želim vrlo jasno da kog građana BiH probudim osjećaj želje da se promijeni stanje. Mislim da je većina građana u BiH opredijeljena za to da imamo BiH u kojoj će svi građani biti ravnopravni, te u kojoj ćemo se svi osjećati ravnopravno na području cijele BiH, na svakom pedlju BiH.

Zbog toga je naša želja da na njihovu kampanju, koja će očito ponovo biti fokusirana samo na strah, podjele i mržnju, odgovorimo svojim jedinstvom, stvaranjem međusobnog povjerenja, solidarnosti između ljudi u cijeloj BiH. Neka mi bude dopušteno da kažem da na njihov strah odgovorimo buđenjem straha, odnosno buđenjem osjećaja kod većine građana BiH, ali ne straha jednih od drugih, što nam oni pokušavaju projicirati, nego straha za sudbinu države BiH.

Ponavljam, mislim da je većina građana BiH opredijeljena da živimo ovdje u BiH, da se vratimo onome što su temelji ZAVNOBiH-ske BiH, da to bude država za sve nas, zemlja za sve nas, zemlja u kojoj će se svi građani osjećati ravnopravno, biti ponosni pripadnici svog naroda, ali da svi malo više budemo Bosanci i Hercegovci, te da odluke prije svega donosimo kao ljudi, a ne kao političari i da će nam tada svima biti bolje. Dakle, želimo da taj osjećaj straha za državu BiH probudimo kod građana, da izađu na izbore, da aktuelni politički establišment, ekipu koja nas vodi u ponor, pošaljemo u političku istoriju.

– Može li politička kriza o kojoj govorite biti još veća, s obzirom na to da Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, najavljuje svekoliku krizu i nemogućnost formiranja vlasti ukoliko ne bude izabran legitimni član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, pri čemu vjerovatno misli isključivo na sebe?

NIKŠIĆ: To je, u stvari, razlika između nas i njih u gledaju na državu BiH, u gledanju na ravnopravnost ljudi, građana. Ponavljam, mi nemamo ništa protiv da se svako do nas osjeća ponosnim pripadnikom svog naroda, ali ni na koji način ne pristajemo da su Hrvati samo u HDZ-u BiH i samo oni kojima će Dragan Čović dati pečat da su pravovjerni i legitimni Hrvati.

Dakle, mi u Ustavu BiH, uz sve njegove mane i nedostatke, imamo zakone u BiH. Članovi Predsjedništva BiH se biraju na izborima. Znamo i sami za presude

Suda u Strasburgu, koje ukazuju na anomalije koje imamo, na neravnopravnost i segregaciju koju imamo. No, imamo šta imamo. Što se nas tiče, Dragan Čović može da misli šta god da on misli. Naša je želja da osiguramo ambijent u kojem ćemo se opredjeljivati prema tome šta političari obećavaju i rade, a ne kako se zovu i kojoj političkoj partiji pripadaju, pogotovo kada govorimo o nacionalnom habitusu.

Dakle, članovi Predsjedništva BiH biraju se na neposrednim izborima i biće oni koji su izabrani. To da ispunjavamo bilo čije želje nacionalnih lidera, to neka ostave za one koji im do sada ispunjavaju želje.

– Koliko je, prema Vašem mišljenju, utemeljen priča o majorizaciji i ugroženosti hrvatskog naroda u BiH?

NIKŠIĆ: Izbjegavam da govoim o toje temi jer se onda morate svrstavati, možda nekoga i povrijediti kome možda i jeste u nekoj konkretnoj situaciji neko pravo ugroženo. No, ne doživljavam to tako, jer ljude ne dijelim, niti SDP BiH, po tome kako se zovu. Nama je cilj da konačno stvorimo pravedno društvo u BiH, društvo u kome ćemo se opredjeljivati prema tome da li je neko dobar stručnjak ili ne, da li je neko dobar čovjek ili ne, a ne prema tome kako se zove ili eventualno kojem se bogu moli.

To je razlika na geladanje naše, kao građanski orijentisanih lijevih političkih partija, u odnosu na nacionalne, pri čemu, ponavljam, nemamo ništa protiv da svako bude ponosni pripadnik svog naroda, ali da za sebe i svoj narod ne traži pravo koje će ugrožavati pravo nekog drugog. Nigdje u našem Ustavu ne stoji, niti se može prepoznati bilo koja zemlja na svijetu u kojoj pripadnici jednog naroda, jednog nacionalnog bloka imaju pravo da biraju. Gdje bi nas to vodilo? Da se vratimno u srednji vijek, da uvodimo neku novu segregaciju, da imamo po bojama kutije, pa će Bošnjaci glasati za Bošnjake, Srbi za Srbe, Hrvati za Hrvate, ne znam za koga bi glasali ostali… Tu se najbolje vidi razlika između nas.,

To što Dragan Čovć prijeti nekakvom krizom, nekakvim blokadama, toga smo svjesni i toga smo bili svjedoci i u prošlosti. Kada god HDZ BiH nije imao odgovarajući izborni rezultat, oni su prijetili blokadama, pokušavali blokade, pravili blokade. Međutim, postoje u ovoj zemlji institucije sistema i mi ćemo se, kao SDP BiH, uvijek zalagati da se uspostave institucije sistema, državne institucije koje će sankcionisati one koji ne rade po zakonu, ne zato što su Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, nego zato što krše zakon i zato što se ne ponašaju u skladu sa propisima.

– Nedavno ste poručili da politika Milorada Dodika može dovesti do nestanka RS. Na osnovu čega temeljite tu tvrdnju?

NIKŠIĆ: Milorad Dodik, politika koju vodi i ono što priča u stvari vodi RS u izolaciju. Mogu ja da želim uređenje BiH kakvo priželjkujem i kakvo vidim BiH, ali BiH je u ovom trenutku sastavljena od dva entiteta i Distrikta Brčko. To su nesporne činjenice i ne postoji nikakav varijanta prema kojoj bi RS mogla biti samostalna. Ne postoji u našem Ustavu mogućnost njenog otcjepljenja i osamostaljenja. Sasvim je izvjesno da retorika Milorada Dodika sračunata na privlačenje glasača u RS, na mobilisanje biračkog tijela i glasanje. Ja ne znam koji su ovo izbori u kojima on ponavlja tu retoriku i tu matricu.

Moj odgovor je da RS, ne samo da se po ustavno-pravnom uređenju ne može osamostaliti, nego RS ne može sama ni opstati. Da budemo potpuno jasni, ja to doživljavam kao dio BiH i smatram da što je bolje u svakom dijelu BiH, bolje je svim građanima u BiH. Da banalizujemo odnose i da budemo brutalno iskreni – svake godine RS iz budžeta države BiH dobije 400 miliona KM više nego što joj pripada po aktuelnim propisima.

Zamislite kako je moguće da je u takvoj RS, koja nezasluženo dobija 400 miliona KM, najniža penzija na nivou 160 KM, radnici žive u tako lošim i teškim uslovima. Mislim da je Milorad Dodik svjestan da ako se počne pričati o ovim temama, on nema šta da priča, nego ima da hvali državne institucije. Zbog toga svu retoriku i svu priču bazira na stvaranju i buđenju nekih novih nacionalnih tenzija. Nažalost, u svojim partnerima, HDZ-u BiH i SDA-u, nalazi pogodno tlo, odgovarajuće partnere, svaki sukob na toj relaciji jača i jedne i druge i treće u njihovom biračkom tijelu. I u ovoj kampanji, nažalost, ne očekuje nas ništa novo.

– Šta bi, prema Vašem mišljenju, dvojac Dodik – Čović značio u Predsjedništvu BiH?

NIKŠIĆ: Moja priželjkivanja su potpuno drugačija i ja navijam da oni ne budu članovi Predsjedništva BiH, ali odluka nije na meni, niti na mojim željama, nego na građanima. Mada, da budemo potpuno realni, malo je precijenjena priča članova Predsjedništva BiH, kada znamo koje su nadležnosti Predsjedništva BiH, kada znamo šta je to i na šta može da utiče Predsjedništvo BiH.

Nažalost, upravno zbog toga mi živimo u zemlji u kojoj, kada biramo članove Predsjedništva BiH, oni se ne biraju kao članovi Predsjedništva BiH, nego kao da biramo neke plemenske vođe, pa su to, uslovno rečeno, poglavari naroda. To nije tako i iskreno se nadam da će budući sastav Predsjedništava BiH zaista se fokusirati na svoje nadležnosti i na to da konačno stvaramo pretpostavke za normalizaciju odnosa u BiH, bez obzira na to ko će od ovih ljudi koje ste pomenuli i da li će uopšte oni biti članovi Predsjedništva BiH.

Ja ni jednog trenutka ne mislim da su Dragan Čović i HDZ BiH važni zato što je on član Predsjedništva BiH. HDZ BiH i Dragan Čović su važni zbog činjenice da kontrolišu klubove hrvatskog naroda u domovima naroda u Federalnom i u Parlamentu BiH, kao što kontrolišu sve finansijske tokove i finansijske institucije. Zato su oni u ovom trenutku važni i nezaobilazan faktor.

Ako to prevedemo na aktuelni sastav Predsjedništva BiH i tu možemo na neki način gradirati, zbog toga što Dragan Čović ima takvu podršku u domovima naroda, zbog činjenice da Bakir Izetbegović dolazi iz SDA koja ima kontrolu Kluba Bošnjaka, oni na tome crpe svoj politički uticaj. Potpuno je jasno da Mladen Ivanić nema ovo što oni imaju i zbog toga niko njega ni ne pominje i njegov politički uticaj, svi se fokusiramo na Dodika, jer on kontroliše domove naroda.

Dakle, sigurno je važno ko će biti član Predsjedništva BiH, ali je puno važnije da kroz parlamente i u rezultatima parlamentarnih izbora dobijemo zastupnike koji će birati domove naroda i koji će stvoriti pretpostavke da zaista i delegati domova naroda i zastupnici u zastupničkim tijelim apočnu voditi računa i raditi u interesu svih građana BiH.

– Premijer Makedonije Zoran Zaev dao je podršku SDP-u i vašem kandidatu Denisu Bećiroviću za člana Predsjedništva BiH. Rekao je interesantnu rečenicu u toj poruci: ”Znam koliko je snage i truda Nermin Nikšić uložio da demokratizira SDP BiH”. Kakav je SDP BiH bio prije tri godine, a kakav je danas?

NIKŠIĆ: Prije svega, ja ću se reflektirati na izvaju svog druga, prijatelja kome se i na ovaj način želim javno zahvaliti na podršci koju nam daje. Mi smo u intenzivnim komunikacijama. On jako dobro zna kroz šta je prolazio SDP BiH, kroz šta sam prolazio ja lično, kroz šta su prolazili moji saradnici, kao što i mi znamo kroz šta prolazi Socijaldemokratska stranka Makedonije. Zoran Zaev je svjetlo, svjetionik na Balkanu, čovjek koji pokazuje kako, kada se opredijeljeni, kada želite i kada imate dobar tim i dobre ljude, možete promijeniti percepciju, možete vratiti nadu ljudima da se može bolje živjeti u našoj zemlji. Naša želja je da tu nadu, to svjetlo, tu baklju iz Makedonije preuzmemo i prenesemo građanima BiH da se ovdje može bolje živjeti.

Mi jesmo kao SDP BiH izgubili opšte izbore 2014. godine. Nedavno su ovdje bili neki predstavnici međunarodnih institucija koje prate dešavanja i onda su i oni rekli: ”Mi jednostavno na osnovu pokazatelja i svega što vidimo, nije nam jasno i recite nam zašto ste izgubili izbore 2014. godine”. Vjerovatno zbog toga što građani nisu bili zadovoljni onim što smo mi postigli.

Mi smo potpuno svjesni da kao socijaldemokrati i SDP BiH imamo birače koji su puno zahtjevniji od birača koji glasaju za neke druge i opredjeljujući se prema tome kako se ko zove, a ne kakav program nudi. Naši birači su zahtjevniji, znaju i nagraditi stvari koje uradite korektno, a Boga mi, vrlo često znaju nas i kazniti za neke stvari. Očito smo mi pogriješili.

Priča o tome da će neko prepoznati ono što smo uradili i da će zbog toga glasati za SDP BiH pokazala se utopijskom. Pokazalo se da ljudi nisu percipirali i dali nam benefit zato što smo izgradili 60 km autoputa, dva puta povećali penzije, oživjeli i sa mrtve tačke pokrenuli namjensku industriju, vratili dug prema svim kategorijama od ratnih vojnih invalida, porodica poginulih i šehidskih porodica, civilnih žrtava rata, civilnih invalida. Sve smo to sveli na nulu, smanjili smo ukupan dug institucija FBiH, nešto povećali zaposlenost i na kraju izgubili izbore.

Očito smo i mi imali svoje greške. Mi u SDP-u BiH nismo lamentirali nad svojom sudbinom. Odlučili smo da se borimo, da priznamo svoje greške. Radili smo naporno u periodu koji je iza nas na mijenjanju unutar SDP-a BiH. Smatram da je najteže promijeniti sebe. Mi smo uspjeli u ovom trenutku promijeniti sebe. SDP je jedina politička partija na političkoj sceni u BiH, a i šire – šire možete naći još jednu gdje svi članovi biraju predsjednika partije, a kod nas svi članovi biraju predsjednike na nivoima, od opštinske organizacije do predsjednika partije, i to nijedna druga politička partija nema.

A digli smo demokratsku ljestvicu, čini mi se, i drugim stvarima, pa smo kandidata za člana Predsjedništva izabrali na referendumu, gdje je 30.000 članova SDP-a iskoristilo svoje pravo, izašlo na glasanje i donijelo odluku. Dakle, to je nešto što nas uvjerava da smo na pravom putu. Još nas puno posla čeka, sasvim izvjesno. Ali, evo, ja dok sam u prilici da obavljam funkciju predsjednika SDP-a činit ću sve da nastavimo ovim putem, da nastavimo širiti i otvarati prostor za SDP. SDP danas ima preko 43.000 članova.

Podsjećam vas, 2014/2015. godine donijeli smo odluku da niko nije član SDP-a, ni predsjednik SDP-a. Da, ako hoće da bude član SDP-a, i on mora otići u svoju opštinsku organizaciju da se učlani. I, evo, danas smo na 43.000 članova, što znači da i građani prepoznaju te nekakve pozitivne promjene u SDP-u BiH. Nastavit ćemo na tom fonu i nastojati da primaknemo građanima BiH to što se dešava kod nas. Ali, svejedno, da u fokus vratimo našu želju i našu priču da svi zajedno gradimo zemlju za sve nas. Ne može zemlju za sve nas napraviti samo SDP, ni samo pojedini političari SDP-a. Dakle, to možemo samo svi zajedno, uz široku podršku svih građana BiH.

– SDP je imao zaista dvije velike šanse, to je bilo za vrijeme alijanse u mandatu 2010-2014. Obje su na neki način prokockane…

NIKŠIĆ: Pa nisu na neki način prokockane. Prokockane su jer smo izgubili izbore.

– U javnosti se često čuje da je to neka Lagumdžijina era, da se SDP tada malo doživljavao i kao elitistička stranka. Može li se sada reći da je definitivno ta era gotova, da je ovo novi SDP i da je spreman za novu šansu?

NIKŠIĆ: Pa sigurno se može reći da je ta era gotova, jer više Zlatko Lagumdžija nije predsjednik SDP-a. Ali ja ni tada, ni sada se ne želim baviti prošlošću. Sigurno je i u tom periodu bilo i dobrih, kao i loših stvari. Sa otklonom vremena i sud će biti pravedniji i pošteniji. Prema tome, moje je da sada u ovom periodu, u eri – ako ćemo se sada zafrkavati – Nermina Nikšića, stvaramo pretpostavke da nastavimo sa ovim što smo pokrenuli, sa otvaranjem SDP-a.

Pa vidite, danas i najžešći kritičari SDP-a iz tog nekog perioda, ne moraju nas voliti, ali kad dođu i kad stave ruku na srce – kažu pa stvarno, ipak je ovo nešto novo, ipak je ovo neki SDP koji je otvoreniji, spremniji da sasluša, da čuje i drugačije i one koji misle suprotno, da čuje i kritike. Znate, ako želite naprijed, nekad je bolje kad vam neko iskrenu kritiku da – saslušati njega, nego nekog ko vam daje hvalospjeve, ko vas tapše po ramenu, a iza leđa nešto drugačije.

– SDP već duže vrijeme prezentira „Plan 10. Kakav je to plan i na osnovu čega je pravljen?

NIKŠIĆ: Pa, evo, to je jedan zadatak koji smo mi sebi dali da pravimo kao SDP BiH. Paralelno sa promjenama sebe i naših struktura, izašli smo na teren da razgovaramo s građanima BiH. I stvarno smo razgovarali sa svakim ko je želio da razgovara s nama. Sa članicama i članovima SDP-a, simpatizerkama i simpatizerima, dakle ljudima koji nemaju nikakve veze sa SDP-om. Onima koji vole i simpatišu SDP i onima koji ga ne vole. Ko je god htio da razgovara s nama, razgovarali smo. Sa svakom kategorijom stanovništva – nezaposlenim, radnicima, poslodavcima, zdravstvenim radnicima, prosvjetnim radnicima, poljoprivrednicima. Dakle sa svim kategorijama stanovništva – borcima, ratnim vojnim invalidima, invalidima, sa svima ko je želio s nama da razgovara i da svoj doprinos.

Svakoga smo pitali – šta su njegovi prioriteti i šta očekuje da buduća vlast uradi. Na osnovu toga stvorili smo pretpostavke da napravimo „Plan 10“ koji sadrži rješenja za probleme koje su građani BiH utvrdili kao najveće prioritete. Dakle, te ljude koje smo pitali šta hoće, pitali smo i šta misle da je rješenje. Onda smo to sve objedinili i kroz određene grupe, savjete, uz učešće brojnih stručnjaka koji nemaju nikakvih dodirnih tačaka, čak nisu članovi SDP-a, došli smo do programa koji nudi rješenja za te oblasti, do programa koji želimo da stavimo u fokus pažnje građana i birača.

Naime, mislimo da je stvarno dosta ove kampanje koja će sijati strah, ponovo pričati o podjelama i o mržnji. Da je vrijeme da vratimo životne probleme građana u fokus, da se takmičimo u tome ko ima bolji program i kako će riješiti te probleme. I zaista ovaj naš „Plan 10“ govori o tome, nudi ta konkretna rješenja. I mi ćemo pokušati da u javnosti nametnemo što je moguće više priču o tome. Na terenu, nažalost, nacionalizma, sukoba, takmičenja ko je veći Bošnjak, Srbin ili Hrvat, mi gubimo iz prostog razloga – ne zato što nismo dovoljno veliki Bošnjaci, Srbi ili Hrvati. Ne. Mi smo spremni učiniti sve, i za odbranu institucija BiH i za BiH, ali mislimo da u ovom trenutku, u predizbornoj kampanji, retorika koja će pričati o tome ne rješava probleme.

Evo, da postavimo potpuno jasno nekoliko pitanja: veća minimalna plata – kad govorimo o minimalnoj plati, govorimo o cijeloj BiH; veće penzije; zdravstveno osiguranje – besplatan paket zdravstvene zaštite za sve građane u cijeloj BiH; obrazovni sistem; poreska reforma – dakle smanjivanje doprinosa, bolji uslovi rada, stvaranje pretpostavki da naši poslodavci plaćaju manje doprinose i da to onda usmjere u bolje plate, bolje uslove rada, u investicije. Ima li tu neka od tema koja ugrožava bilo čiji vitalni nacionalni interes? Smeta li ikome da bude Bošnjak, Srbin ili Hrvat ako ima veću minimalnu platu, veću penziju? Dakle, ja ne mislim da smeta. Pa, što onda da ne pričamo o tome?

Nažalost, nama je jasno da vladajuće stranke ne žele o ovome da pričaju iz prostog razloga što nemaju šta da kažu šta su u protekle četiri godine uradile. Ako se fokusiramo ovdje na FBiH – svake godine imamo priču kako će sljedeće godine FBiH biti najveće gradilište u regionu. Evo, sad najavljuju da će se 2020. godine praviti neki kilometri autoputa. Naš „Plan 10“ je, mislim, potpuno realan i izvodiv. U njemu potpuno jasno kažemo – preuzimamo obavezu građanima BiH i veću minimalnu platu, i veću penziju, i bolje uslove rada, i zdravstveno osiguranje. A Boga mi, preuzimamo konkretne pokazatelje i kažemo da ćemo u narednih šest godina završiti Koridor 5c i izgraditi 100 kilometara kroz FBiH, pa taman da opet izgubimo izbore nakon toga. Zašto ovo govorim? Ovo su mjerljive stvari i može se to mjeriti i lako vidjeti.

Uostalom, hajde da i to banalizujem potpuno. SDP je jedina politička partija koja je 2014. godine napravila brošuru i rekla – ovo smo obećali 2010., ovo smo uradili, ovo nismo, i šta hoćemo da radimo u narednom periodu. Tad su ljudi povjerovali ovim drugima koji su govorili – malo je tih 60 kilometara, napravit ćemo mi više, bolje, sjajnije. I za mandat se mogu pohvaliti trotoarom pred Predsjedništvom BiH. Dakle, to su neke stvari koje možete vjerovati ili ne vjerovati, ali koje je lako provjeriti, vidjeti, i provozati se, što kažu. Ja znam da su neki ugledni privrednici iz SDA tada govorili da će oni svaki metar autoputa koji napravi ta bivša Vlada prepješačiti. Na kraju je ispalo da bi trebalo poprilično i autom da prođu. E, sad ovo što je ova njihova Vlada napravila, mogu bez ikakvih problema i pretrčati, a ne prepješačiti. Preskočiti mogu, ustvari.

– Vratimo se kandidatima za članove Predsjedništva BiH. Govorili smo o dvojcu Dodik-Čović. Profesor Slavo Kukić je iznio jednu interesantnu tezu u kojoj kaže da je moguće da u Predsjedništvu imamo i dvojac Bećirović-Komšić.

NIKŠIĆ: Ja sam prije pola godine govorio o tome. Nažalost, tad to baš nije naišlo na neko razumijevanje. Prihvatili smo realnost u kojoj se nalazimo. Moja je želja, SDP će učiniti sve, mi ćemo dati sve od sebe da Denis Bećirović bude novi član Predsjedništva BiH, da Denis bude član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda prvi put nakon 1990. godine, a da nije iz jednonacionalne političke partije. Dakle, moja je želja i opredjeljenje, i ja se nadam da će možda i gospodin Komšić pobijediti. Ali, u svakom slučaju, što se tiče SDP-a, svakom želimo sve najbolje, a mi smo se fokusirali u ovoj kampanji na svog kandidata, jer cijenimo da smo ponudili zaista najkvalitetnijeg čovjeka. Ipak ima jednu značajnu podlogu i podršku iza sebe – 30.000 članova, rekao sam već, SDP-a na referendumu dalo je podršku i stalo iza Denisove kandidature. I smatram da je Denis čovjek koji će u Predsjedništvu zaista biti otkrovenje i novo osvježenje. Čovjek koji je u svojoj dosadašnjoj političkoj karijeri pokazao da se beskompromisno bori za interese države BiH i svih njenih građana. I on, upravo po onoj matrici o kojoj govorim, jeste i bit će ponosni pripadnik svoga naroda, ali sam siguran da će se u Predsjedništvu BiH boriti istim žarom i za prava svih drugih građana.

Inače, mi u SDP-u smatramo da, kad govorimo o narodima, o pravima konstitutivnih naroda, tamo gdje si u većini trebaš pokazati svoju širinu, i da ne radiš drugima ono što nećeš da rade tebi. Kad mi ovdje u Sarajevu, kad tamo gdje su Bošnjaci u većini, pokažemo da nam je stalo do drugih i damo priliku, borimo se za ravnopravnost drugih konstitutivnih naroda, onda imamo pravo da to i od njih tražimo tamo gdje su oni u većini. I to je politika s kojom mi izlazimo, gdje zaista želimo da stvorimo zemlju za sve nas, zemlju u kojoj će svi biti jednakopravni na svakom pedlju naše države.

– Za „Plan 10“, za tu viziju BiH koju imate, trebat će vam i koalicioni partneri. Poručili ste već da bi bilo dobro da vlast formiraju građanske stranke. Koje su to trenutno na sceni ili će to na kraju odlučiti brojevi?

NIKŠIĆ: Pa, prije svega, dakle, prvo će odlučiti građani 7. oktobra, dajući glas političkim partijama, stvarajući pretpostavke da određene političke partije imaju kapacitet za koaliranje. A mi ćemo učiniti sve, očekujemo i tražimo podršku od građana BiH za „Plan 10“, za izgradnju ovakve zemlje za sve nas, što veću podršku za SDP. Svakako, naš koalicioni kapacitet će zavisiti od rezultata drugih političkih partija. Mi priželjkujemo takve rezultate koji će omogućiti građanskim strankama da formiraju vlast bez vladajućih stranaka i da stvorimo pretpostavke zaista da se to desi na osnovu određenih programa, na osnovu spremnosti da učestvuju u rješavanju životnih problema građana.

Mi smo došli na jednu ideju da prije konstituisanja vlasti u parlamentima, pošto se prvo konstituiše zakonodavna vlast, formiramo nekakve grupe od strane predstavnika političkih partija, koji bi utvrdili zajednički imenitelj, utvrdili određene ključne zakone potrebne za implementaciju i realizaciju ovih planova i onoga što od nas očekuju građani, pa bi samim tim oni koji su spremni da glasaju za to kvalifikovali se i za priču o koalicijama. Jasno je da je danas previše rano da pričamo o tome ko jeste, ali isto tako je jasno da je naše opredjeljenje i želja da to ne budu SDA, HDZ i SNSD.

Ponavljam, to će na kraju riješiti građani rezultatima izbora, a hvala Bogu, u SDP-u mi smo ovim promjenama posljednjih godina riješili i kako se, kad je u pitanju SDP, rješava pitanje koalicija sa nekim političkim partijama koje eventualne izlaze iz ovog diskursa. O tome odlučuju članice i članovi SDP-a na referendumu, pa imamo i tu varijantu. U svakom slučaju, naša je želja da formiramo vlast zajedno sa svojim srodnim političkim partijama, partijama građanske i lijeve orijentacije.

– Zakon o izbornim jedinicama još uvijek nije usvojen. Vi, odnosno SDP, ste predlagači tog zakona, zajedno sa drugim probosanskim strankama. Može li njegovo neusvajanje napraviti probleme poslije izbora?

NIKŠIĆ: Pa, vidite, mi smo prije gotovo godinu dana ušli u ovaj proces izrade zakona, ponudili zakon, zajedno tada sa Demokratskom frontom, u Federalnom parlamentu. Zakon je tad, mislim bez ikakvog razloga, od strane SDA, na neki način bojkotiran, zajedno sa HDZ-om. Opstruirano je njegovo ramatranje u Federalnom parlamentu. Podsjetit ću vas da smo čak u jednom trenutku mi zakazivali sjednice bez aktuelnog rukovodstva Parlamenta FBiH – na tu sjednicu nisu došli SDA i HDZ, i time smo nepovratno izgubili određeni vremenski period. Kad je postalo jasno da se zakon mora i treba donijeti, onda se, eto, i SDA pojavila. Tad su oni tražili da to ne bude prijedlog SDP-a i DF-a, nego zajednički. Mi smo i na to pristali, pa je bio zajednički prijedlog.

– Ali je zakon ostao isti?

NIKŠIĆ: Ostao je isti zakon – prijedlog četiri političke partije – SDP-a, DF-a, SBB-a i SDA, i Naše stranke, kad je u pitanju Dom naroda. I došli smo u priliku da je zakon usvojen u Predstavničkom domu, i da smo onda blokirani u Domu naroda, opet zahvaljujući – vidite kako se to stalno kao matrica ponavlja, kratkovidoj – e, sad, je li zaista kratkovida ili su oni možda dalekovidi bili, a mi smo kraktovidi – politici SDA koja je nekad pretpostavila kadar SNSD-a Dragu Puzigaću, i izabrala ga u rukovodstvo Doma naroda, kako to oni kažu, zato što je čovjek bio kooperativan pa je glasao za određene zakone, umjesto, recimo, Slaviše Šućura, zlatnog ljiljana iz SDP-a, koji je mogao da bude umjesto Drage Puzigaće. Zahvaljujući tome je Drago Puzigaća, zajedno sa HDZ-om, svojim prirodnim partnerom, blokirao razmatranje zakona u Domu naroda i zbog toga još uvijek nemamo zakon o izbornim jedinicama.

Ja smatram da bi puno lakše bilo implementirati izborne rezultate da imamo zakon, ali bez obzira na sve, da još uvijek postoje mehanizmi, ako postoji volja, i da se donese zakon, a ako ne, i da se implementiraju rezultati izbora. Vrlo je važno da izbori proteknu u demokratskom ozračju. Ja smatram, također, jednim interesantnim detaljem da su HDZ i SNSD u državnom Parlamentu, u Domu naroda, blokirali izmjene Izbornog zakona u dijelu koji bi osigurao elektronsko glasanje, skeniranje glasačkih listića, videonadzor na biračkom mjestu. Puno poštenije izbore, izbore u kojima ne bi bilo izbornih prevara i krađa. I time su se legitimirale neke političke partije šta im je želja u ovom izbornom procesu koji je pred nama.

– Nadamo se da ih neće biti, makar u onoj mjeri u kojoj ih zna biti.

NIKŠIĆ: Pa, moramo se svi organizirati i suprotstaviti. Mi ćemo sigurno sa svoje strane učiniti sve što možemo. Svakako, tu postoje i druge političke partije, opozicione političke partije koje su spremne da formiramo neke zajedničke timove. Suprotstavit ćemo se tome, pokušati to svesti na minimum. Ali, znate kakav je sistem kod nas. Ja to vrlo često citiram, i ne mogu da vjerujem. Znate, kad pročitate odluku, kaže: „jeste, utvrđene su nepravilnosti na biračkom mjestu, ali i da su drugačiji rezultati na tom biračkom mjestu, ne bi to nešto promijenilo“. Dakle, morate dokazati da je ukradeno na svim mjestima da bi došlo do određene sankcije, što mislim da je to nedopustivo.

(Vijesti.ba)

 


SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za Android ili iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu