Autorica: Emina Ćorić

Alimentacioni fond kao osiguranje naplate alimentacije

Prema podacima Udruženja samohranih roditelja ,,Ponos” iz Banja Luke, u čak 70% slučajeva roditelj izbjegava plaćanje alimentacije. Iznos i visina alimentacije se utvrđuje na osnovu platne liste jednog od roditelja koji je dužan plaćati alimentaciju bivšem supružniku, odnosno skrbniku/ici djeteta. Zbog problema naplata alimentacije i nepoštivanja presuda, jednoroditeljske zajednice i samohrani roditelji postaju jedna od najugroženijih kategorija. Zaštita roditelja i djece je obaveza države.

U Porodičnom zakonu Federacije BiH termin samohrani roditelj se prepoznaje samo u slučaju da je bračni partner/ica preminuo/la ili služi zatvorsku kaznu, što znači da samohrani roditelj koji je razveden/a nije prepoznat u Porodičnom zakonu FBiH. Nepostojanje podrške od strane institucija prema samohranim roditeljima koji potražuju novac za svoju djecu obično završi na način da je “oštećeni” roditelj taj koji podiže tužbu, te plaća sve troškove postupka. Neodgovorno ponašanje roditelja “neplatiša” državu financijski ne dotiče i to je jedan od razloga zašto alimentacioni fond ne postoji. “Neplatiše” idu i korak dalje, te donose drastične životne odluke sve u svrhu neplaćanja alimentacije, tako da npr. obično daju otkaz, rade “na crno”, podstanari su, prodaju svoju imovinu itd.

Inicijative za rješenje problema u BiH

Organizacije civilnog društva u BiH, kao što su Ženska mreža BiH i Udruženje samohranih roditelja „Ponos“ iz Banjaluke, rješenje ovog problema vide u osnivanju Alimentacionog fonda. Zadatak ovog fonda bi bio da preuzme na sebe isplatu alimentacije, umjesto roditelja koji ne ispunjava svoju obavezu. U tom slučaju bi država, preko fonda, preuzela na sebe obavezu finansiranja djeteta, ali i naplate novčanih sredstava od roditelja ”neplatiše”. Prema ombudsmenu za ljudska prava BiH, Ljubinku Mariću ovdje se radi o fondu gdje treba obezbijediti početna sredstva, a u nekoj narednoj fazi sve oni koji ne plaćaju Poreska uprava će prinudnim putem prisiliti da plaćaju alimentaciju.

U Republici Srpskoj je čak 2008. godine postojala inicijativa za osnivanje ovog fonda. Međutim, zbog nedostatka novčanih sredstava osnivanje fonda nikad nije realizovano. Danas to ne bi bio problem. Ombudusmen za ljudska prava i Odbor jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske su u 2017. godini ponovo pokrenuli ovu inicijativu, ali se na osnivanje Alimentacionog fonda u Republici Srpskoj još uvijek čeka.

Član 237. Porodičnog zakona Federacije BiH (,,Službene novine Federacije BiH”, br.: 35/05, br.: 31/14) kaže da je za izdržavanje djece prema kojima roditelji ne izvršavaju tu obavezu zadužena Federacija BiH, te se upravo na ovom članu Zakona temelji ideja za osnivanje Alimentacionog fonda u Federaciji BiH. Vlada Federacije BiH je 2014. godine zadužila Federalno ministarstvo pravde da kao predlagač i obrađivač Porodičnog zakona dopuni član 237. s ciljem jasnijeg određivanja nadležnosti, te da uredi način osiguravanja sredstava iz Budžeta Federacije BiH.

Lana Prlić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, uputila je 25.01.2019. godine zastupničko pitanje Vladi Federacije BiH, kao i ministarstvima koje je Vlada zadužila u februaru 2014. godine, a koje se odnosi na dopunu člana 237. Porodičnog zakona Federacije BiH (,,Službene novine Federacije BiH”, br.: 35/05, br.: 31/14), čije bi regulisanje bilo korak ka osnivanju alimentacionog fonda. Ovim zastupničkim pitanjem je od Vlade Federacije BiH traženo da dostavi informacije da li je došlo do bilo kakvog rješenja predmetne problematike i u kojoj fazi je izrada podzakonskih akata koji bi trebali detaljnije urediti način finansiranja alimentacionog fonda. Također, traženo je da se dostavi i informacija da li su zadužena Ministarstva pri razmatranju dopune člana 237. Porodičnog zakona Federacije BiH uzela u obzir preporuke ombudsmena, da li se razmatrala mogućnost o sveobuhvatnom istraživanju i bazi podataka i potreba jednoroditeljskih porodica i samohranih roditelja/ki, kao i mogućnost povećanja broja socijalnih centara, obzirom da se u Federaciji BiH mjesečno podnese 1.000 zahtjeva za razvod

Primjeri prakse zemalja regije i EU

Republika Srbija se nalazi u sličnoj situaciji kao i Bosna i Hercegovina. Komisija za izradu Građanskog zakonika je nakon 12 godina rada trebala krajem prošle godine da podnese prednacrt zakonika Ministarstvu pravde, međutim do zaključenja ovog teksta zakon nije donesen. Prema nacrtu Građanskog zakonika, jedan od modela naplate obaveznog izdržavanje jeste osnivanje Alimentacionog fonda. Dijete dobija pravo na isplatu izdržavanja iz Alimentacionog fonda ukoliko roditelj tri mjeseca uzastopno ili šest mjeseci sa prekidima ne ispunjava svoju obavezu isplate alimentacije. Građanski zakonik je, po uzoru na Evropsku uniju, predvidio mjere za privremeno ograničavanje prava dužnika, kao što su registracija vozila na određeni period, prestanak važenja vozačke dozvole i pasoša. Dužniku bi nakon izmirenja dugova bilo ukinuto ograničenje.

Republika Hrvatska je riješila ovaj problem donošenjem Zakona o privremenom izdržavanju, što znači da država isplaćuje novac samohranom roditelju, te onda refundira novac od neplatiše. U zadnjih 5 godina otkako je ovaj Zakon na snazi u susjednoj Hrvatskoj postotak “neplatiša” se smanjio za 38%.

Republika Slovenija je na sličan način kao i Republika Hrvatska riješila problem finansiranja djece čiji roditelj ne izmiruje redovno svoje obaveze. Osnovan je Javni garantni fond za izdržavanje i invalidsko osiguranje, čija je glavna djelatnost osiguravanje prava zaposlenih čiji je radni odnos prestao zbog stečaja poslodavca, obezbjeđenje i isplata naknade za izdržavanje djeteta u slučaju da roditelj koji je obavezan plaćati alimentaciju ne izvršava svoju zakonsku obavezu, odlučivanje o pravima i obavezama lica sa invaliditetom, te naplata potraživanja. Ukoliko Fond nema dovoljno sredstava da finansira izdržavanje djeteta, onda se u tom slučaju koriste sredstva iz državnog budžeta. Ovim zakonom se predviđa da Republika Slovenija stupa u pravni položaj djeteta i da na državu prelazi potraživanje u visini isplaćenog iznosa povećanog za iznos kamate i troškova sudskog postupka.

U nekim zemljama u Europskoj uniji, kao što su Danska i Velika Britanija, otišli su i korak dalje, te se uvode sankcije na način da ukoliko roditelj “zaboravi” svoju zakonsku obavezu plaćanja, na snagu stupa privremena zabrana upravljanja automobilom ili čak posjedovanja pasoša.

Zaključak

Poražavajuća je činjenica da država koja je potpisnica UN-ove Konvencije o pravima djeteta još uvijek nije ništa poduzela da djeci razvedenih roditelja obezbijedi pravo na ono što im zakonom pripada. Naime, članom 223. Krivičnog zakona Federacije BiH (,,Službene novine Federacije BiH”, br.: 36/03, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14, 46/16 i 75/17) propisano je da onaj ko izbjegava davanje izdržavanja za osobu koju je na osnovu izvršne sudske odluke ili izvršne nagodbe sklopljene pred drugim nadležnim organom dužan izdržavati, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Do zaključenja ovog teksta nismo uspjeli pronaći nijednu presudu nadležnog suda donesenu u vezi sa pomenutim članom.

Osnivanjem Alimentacionog fonda država na sebe preuzima obavezu isplate alimentacije, te time omogućava sigurniji i stabilniji život i razvoj djece razvedenih roditelja.


SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za Android ili iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu